Prema procjenama, štete i gubici uzrokovani svibanjskim poplavama u BiH ogromne su i iznose oko 4 milijarde KM.

Samo je poslovni sektor pretrpio štetu od oko 2,5 milijardi KM, no tijekom procjene, nisu uzete u obzir i štete nastale u neformalnom sektoru, a koje je također neophodno sanirati. Osim toga tu su i štete nastale nakon svibanjskih poplava, nastale u lipnju i kolovozu, a koje, što se tiče vlasti, kao da i ne postoje.

Skupa neaktivnost
Štete od poplava ugrozile su živote i socijalno-ekonomsku budućnost građana BiH, piše ekapija. Tako je bez posla ostalo 3000 ljudi, izravno je ugroženo 13.500 radnih mjesta, dok se neizravno ugroženima smatra još 50.000 radnih mjesta smatra. Međutim, od navedenih podataka, još više razočarava činjenica, što su navedene štete mogle biti upola manje, da su vlasti na vrijeme poduzele odgovarajuće preventivne mjere zaštite od poplava. O tome svjedoči i dokument kojeg je 2013. godine donio Ured za reviziju FBiH. Konkretnije, riječ je o Izvješću revizije učinka – prevencija poplava u FBiH, u kojem se, između ostalog, navodi da posljednjih godina poplave intenzivno pogađaju područje Federacije BiH i nanose velike materijalne štete koje su prema procjeni 2010. godine iznosile oko 100 milijuna KM. Dakle, mjere prevencije su izostale, štete su nastale. Sada se postavlja pitanje saniranja istih. Iako je veći dio štete pretrpio sektor privrede, ipak je sva sanacija uglavnom usmjerena prema stanovništvu i društvenoj i komunalnoj infrastrukturi.

Pogrešni prioriteti
"Prioritet bi trebalo biti očuvanje radnih mjesta", smatraju gospodarstvenici, koji su, kako kažu "nepravedno stavljeni u drugi plan". Čak i pomoć koju su im obećale domaće vlasti uglavnom je izostala. Novac izdvojen u tu svrhu troši se netransparentno, a kriteriji za dodjelu pomoći većini su neprihvatljivi. Da stanje bude još gore, nadležne vlasti i dan danas pokazuju nezainteresiranost za pružanje ikakvog oblika pomoći i suradnje s gospodarstvenicima, ali i drugim organizacijama, institucijama i asocijacijama, kako bi se nastale štete ublažile i možda potpuno sanirale.

Tako primjerice predstavnici Udruženja privrednika 15. MAJ iz Doboja, ističu, da je uzaludan svaki napor da se dođe do predstavnika lokalne vlasti, kako bi se pokrenula njihova inicijativa za formiranje Privrednog vijeća na razini općine. Postavlja se i pitanje zašto su uopće procjenjivala šteta kada pomoć, uglavnom, i dalje ne stiže? Vlast jednostavno nema sluha za te probleme. Tako niti devet mjeseci od svibanjskih poplava nije kreiran cjelovit Program sanacije nastalih šteta od poplava/klizišta za MSP u BiH, koji je prijeko potreban. Nezavisni biro za razvoj (NBR) i Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK, će, sa Mrežom za ekonomski razvoj u BiH (LEDnet), prema nadležnim entitetskim i kantonalnim vlastima upućivati inicijative za njegovu uspostavu.

Nemar odgovornih

Zakazala prevencija

Indikativno je da se poplave gotovo svake godine ponavljaju na istim područjima identificirana u Nacrtu GPPOP. Kako ističu mediji, gospodarstvenici i nevladin sektor, poplave uvijek iznenade jer nema prevencije. Gospodarstvenici pak smatraju da vlasti nisu učinile dovoljno u provođenju preventivnih mjera, a posljedice su poplavljenje objekata, poljoprivrednog zemljišta i naselja. Istraživanja stručnjaka i studije ukazuju da su aktivnosti na rekonstrukciji i održavanju postojećih i gradnji novih zaštitnih objekata nedovoljne i evidentna je stagnacija. Prema procjeni stručnjaka "svaki uloženi dolar u prevenciju smanjuje štete od poplava i do osam puta".