Prvi zajednički nastup čelnika Hrvatskog telekoma Davora Tomaškovića i novog čelnika Vipneta Jirija Dvorjančanskog, koji su se u petak susreli na panelu o budućnosti telekom tržišta na konferenciji Trendovi u telekomunikacijama u 2015. godini, pretvorio se prvo odmjeravanje snaga dva najveća tržišna igrača. Nakon protokolarnog nabrajanja uspjeha sva tri mobilna operatera u prošloj godini riječ je preuzeo šef najvećeg telekoma u Hrvatskoj i istaknuo da Tele2 lani nije imao niti najbolje korisničko iskustvo ni najbrži rast.

"Bonbon, mobilni brend Hrvatskog telekoma prema istraživanjima tržišta ima najbolje korisničko iskustvo na hrvatskom tržištu, a lani niti Tele nije rastao na godišnjoj razini već cijela industrija ima problem s rastom prihoda", naglasio je Tomašković.

Nastavio je nabrajati još informacija koje kruže tržištem, a za koje drži da su netočne. Tako je naveo da su cijene telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj 25 posto niže od EU prosjeka i da zato nije točno da Hrvati plaćaju skupe telekom usluge. Pojasnio je da je pak točno da su prihodi građana toliko niski da su cijene telekom usluge u odnosu na prosječne prihode dvostruke više nego u ostatku EU.

"To je zato što su plaće male", kaže Tomašković.

Navodi da to ima i svoju drugu stranu. Hrvatska, ističe Tomašković, u odnosu na ostale članice EU ima telekom industriju koja je vrhunski tehnološki opremljena i da je to netko trebao i platiti. HT-ov predsjednik Uprave ističe da su problemi s kojima se suočava tržište mnogo širi.

"U EU imamo previše telekom operatera, jer EU i SAD imaju podjednak broj stanovnika a u EU je više od 200 telekom operatera a u SAD-u njih svega četiri velika te da to u kombinaciji s prevelikom regulacijom tržišta stvara probleme poslovanju", naglasio je Tomašković.

Dodao je da zbog svega toga, kao i zbog toga što si trenutno telekomi međusobno rade damping u borbi za korisnike, da će se cijene telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj morati povećati. Također smatra da će se morati početi ili regulirati nove internetske kompanije poput Facebooka, Googlea i ostalih ili će se telekom operatere u EU morati deregulirati.

"Te kompanije stvaraju veliki podatkovni promet, a telekomi poput HT-a plaćaju infrastrukturu i to nije održivo, jer pokazuje da telekomi nemaju iste uvjete za poslovanje kao i internetski igrači", kaže Tomašković.
Dodaje i da bi internetski igrači morali plaćati poreze kao što ih plaćaju telekomi koji rade u Hrvatskoj. Istaknuo je da je telekom operaterima u Hrvatskoj, povrh poreza, Vlada lani povećala namete i da je takva nepredvidiva porezna situacija stvorila zadrške za buduće investicije kod HT-ovih investitora.

Jiri Dvorjančansky, novi predsjednik Uprave Vipneta složio se u dijelu komentara s Tomaškovićem te mu po pitanju slabije regulative oštro uzvratio. Čelnik najvećeg HT-ovog tržišnog rivala podsjetio je da se na fiksnom telekom tržištu još uvijek natječu s operaterom koji drži više od 80 posto tržišnog udjela, sada zajedno s Optima telekomom, i da je ostatak manjih konkurenata gotovo bankrotirao.

"Rezultat takvog lošeg regulatornog okruženja je da u Hrvatskoj ne vidimo veći porast korištenja optike, a da ne spominjem kako je Hrvatska jedna od rijetkih država u EU gdje se još uvijek nudi samo ADSL, a ne i VDSL", kaže Dvorjančansky.

Navodi i da se na fiksnom telekom tržištu ne događa erozija cijena kao u mobilnim komunikacijama te da u tom tržišnom segmentu zato treba povećati kompetitivnost na tržištu. Tomašković je na to nastavio kako je Dvorjančansky dobro rekao, ali da bi on malo začinio raspravu. Uzvratio je da problem nije u regulaciji fiksnog telekom tržišta. 

"Regulator je lani otvorio priliku i omogućio da spustimo cijene usluga na optici što nam je omogućilo da ponudimo svoje usluge na optici za 100 tisuća domaćinstava po cijeni sličnoj kao na postojećim telefonskim žicama, ali korisnici nisu spremni plaćati nimalo više za takvo značajno povećanje brzine i kvalitete usluge i dok se to ne promijeni neće biti rasta", kaže Tomašković. Naveo je da je točno da HT drži 83 posto fiksnog tržišta, ali da treba znati da ima gradova gdje manje od 40 posto stanovnika koristi usluge HT-a.

"Regulativa nam ne dopušta da se razvijemo i zato trebamo regulaciju koja bi se primjenjivala regionalno, jer nema nikoga tko želi graditi infrastrukturu za brzi Internet u Slavoniji i Gorskom kotaru, a kako je trenutačno regulirano tržište ni centar Zagreba neće dobiti pristup na optiku", kaže Tomašković.