Jačanje tečaja švicarskog franka teško je pogodilo vlasnike hipotekarnih kredita u istočnoj Europi, ali i one u Austriji, gdje je i nastao trend zaduživanja u švicarskoj valuti.

Početkom 1990-ih godina građane iz zapadnog dijela Austrije, zaposlene u Švicarskoj, privukle su ultraniske kamate na kredite u švicarskim francima. Njihov primjer ubrzo su slijedili i drugi, ali 'kvaka' je bila u tome da su oni primali plaću u eurima, ne u francima.

U međuvremenu je švicarski franak naglo ojačao prema euru, nakon što je švicarska središnja banka odustala od ograničenja tečaja franka prema euru pa su se dužnici suočili s problemima pri povratu kredita.

Kreditne knjige banaka mogle bi pretrpjeti težak udarac poraste li broj dužnika koji neće moći uredno servisirati svoje obveze. Austrijanci su relativno imućni i profitirali su od rasta cijena nekretnina, ali stvar su zakomplicirale neefikasne mjere osiguranja, koje su banke prodavale zajedno s hipotekarnim kreditima.

U mnogim su slučajevima takvi krediti bili vezani s investicijskim proizvodima koji su trebali osigurati njihov povrat. Konzultanti u lovu na proviziju savjetovali bi građane da se zaduže dvostruko više no što im je bilo potrebno za kupnju nekretnine, pri čemu bi višak ulagali u investicijske proizvode koji bi osigurali povrat kredita.

Prateći investicijski proizvodi trebali su im jamčiti lak povrat hipotekarnog kredita s kamatama u vrijeme dospijeća ali nisu bili realni, tumači Peter Kolba iz austrijske agencije za zaštitu potrošača VKI.

"Ta bi se računica pokazala ispravnom samo kada bi tržište – suprotno očekivanjima – isključivo bilježilo rast. Glavni pokretač tog modela bile su provizije koje su banke isplaćivale za prodane proizvode", dodaje on, napominjući da su konzultati za jedan prodani paket mogli staviti u džep i 10 tisuća eura.

Investicijski proizvodi funkcioniraju kao instrument osiguranja otplate gotovo tri četvrtine deviznih hipotekarnih kredita u Austriji a samo jednu petinu njih klijenti vraćaju mjesečnim ratama i kamatama.

Devizni krediti čine ujedno gotovo petinu duga austrijskih kućanstava iako su ih regulatori još 2008. de facto zabranili u strahu od krize. Oko 150 tisuća obitelji još duguje oko 29 milijardi eura u švicarskim francima a četiri posto kredita dospijeva na naplatu unutar 12 mjeseci, napominje Reuters.

Austrijska središnja banka upozorila je u prosincu da je veliki udio deviznih kredita "značajan faktor rizika s obzirom na financijsku poziciju austrijskih kućanstava".

Agencije za kreditne rejtinge ističu pak da značajna lokalna komponenta kreditnih portfelja austrijskih banaka znači tek nizak rizik za banke, ukazujući na rast cijena nekretnina i relativno bogate klijente.

"Budući da su dvije trećine hipotekarnih kredita u francima u domaćim rukama, očekujemo da će se kvaliteta bankovne imovine tek umjereno pogoršati, unatoč značajnoj izloženosti", navode u Fitchu.