Cijene u eurozoni u siječnju su pale brže od predviđanja: stropa inflacija je na godišnjoj razini spustila se na -0,6 posto što je najniža razina od uvođenja zajedničke europske valute.
Europski ured za statistiku Eurostat objasnio da je inflaciju u siječnju s razine od -0,2 posto u prosincu pogurao snažan pad cijena nafte. Osim cijena crnog zlata koja je oslabila inflatorna očekivanja diljem svijeta, usporila je i temeljna inflacija, ona koja isključuje promjene cijena hrane i energije, a koja je usporila s 0,7 posto u prosincu na 0,6% u eurozoni.
Prijetnja rastu
Deflaciji je naposlijetku je podlegla i ekonomska lokomotiva Europe Njemačka, i to po prvi puta nakon više od pet godina. Preliminarna statistika ukazuje na to da je prvi puta nakon listopada 2009. inflacija u siječnju zaronila u negativni teritorij na 0,3 posto. Iako su očekivali da ni Njemačku neće zaobići deflacija, analitičari nisu računali na toliko jake pritiske s tim da preokretanje deflatornih kretanja ne očekuju prije kraja ove godine. Inače, trend opadajućih cijena ima za posljedicu odgađanje potrošnje i daljnje usporavanje već sad slabe potražnje. Za zemlje na periferiji deflacija znači dodatno otežava otplate visokih razina duga. Eurostat je objavio da su se cijene energije spustile 8,9 posto u prošloj godini, a blago su pale i cijene hrane. Cijena usluga koje određuje uglavnom domaća potražnja, zabilježile su rast.
Na periferiji ozbiljnije
Sad su sve oči uprte u ožujak kada počinje operacija tiskanja novca. ECB je pod palicom Marija Draghija uspio je progurati program otkupa obveznica državnih i korporativnih vrijedan 60 milijardi eura mjesečno. U operaciji zacrtanoj do rujna 2016. godine 1100 milijardi dodatnih eura trebalo bi podgrijati europski realni sektor, oživiti rast te eurozonu približiti ciljanoj inflaciji od dva posto. Analitičari očekuju da će cijene energije biti primarni razlog za deflaciju u narednih šest mjeseci, no zasad se ne prognozira da bi ona mogla izmaknuti kontroli. S obzirom da je pojedinim dijelovima eurozone opasnost od delacije puno ozbiljnija, analitičari smatraju da je programa otkupa obveznica bio nužan, no ključno pitanje je li on došao premalo i prekasno.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu