Velika očekivanja od željezničkog i poštanskog prometa te napori na očuvanju prihoda na hrvatskom telekom tržištu kroz lobiranje u Bruxellesu glavni su poslovi koje je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (Hakom) objavila na nedavno održanom Danu tržišta. Lani se pak najveći preokret dogodio na poštanskom tržištu.

Paketi i ekspres pošiljke u 2014. činili su svega 4,2 posto isporučenih pošiljki. Međutim, kako ističe predsjednik Vijeća Hakoma Dražen Lučić, to je sad komad tržišta vrijedan više od 400 milijuna kuna. "Taj segment nosi gotovo trećinu prihoda i praktički većinu dobiti poštanskih tvrtki", kaže Lučić. Naglašava da će zbog toga ove godine cijelo tržište početi drugačije statistički prikazivati. "Potaknut ćemo uvođenje novih usluga i razvoj postojećih suvremenih poštanskih usluga poput elektroničke trgovine", kaže Lučić.

To je prvi put da e-trgovina u Hrvatskoj snažno utječe na neku industriju mimo maloprodaje. Što to znači za poštansko tržište?
Nacionalne poštanske tvrtke su sustavi koji rade svoj posao na približno isti način već preko 150 godina. Rezultati ostvareni prošle godine pokazuju da više ne mogu pasivno promatrati veliku promjenu koja im se događa u tehnologiji i načinu poslovanja. Moraju se mijenjati. HAKOM će od ove godine biti znatno proaktivniji i radit će tematske forume i u području pošte i u području željeznica, kako bi pridonijeli bržoj prilagodbi tih sustava promjenama na hrvatskom i tržištu EU. U to ćemo uključiti i gospodarska udruženja, poput HGK, te i druge čimbenike.

Gdje je budućnost pošte?
U uslugama usmjerenim na pakete i brzu dostavu. Znači u poslovima gdje raste potreba za uslugama s dodanom vrijednosti. To će potaknuti i brži razvoj e-trgovine, a u konačnici i hrvatskog gospodarstva kroz e-trgovinu.

Kina subvencionira svoju poštu kako bi omogućila besplatne dostave u sve dijelove svijeta. Hrvatska zbog EU regulative to ne može. No, upravo se tvrtke koje žele izvoziti kroz e-trgovinu žale da je jeftinije slati pakete iz Slovenije nego iz Hrvatske. Što će HAKOM po tom pitanju učiniti?
HAKOM ima načina da telekom-operaterima kontrolira cijene, ali u poštanskom prometu to, za sada, ne možemo. Tržište poštanskih usluga nije regulirano na taj način. Međutim, nisu ni zaštićeni, što znači da ukoliko cjenovno ne prilagode svoje usluge, ostavljaju prostor za ulazak konkurenata koji će to učiniti umjesto njih. Uostalom, izvoz je prilika i za operatore poštanskih usluga, ne samo za domaće proizvođače i trgovce.

Hrvatska pošta, najveći igrač na tržištu i jedini pružatelj univerzalne usluge u poštanskom prometu, lani je umjesto 24 ureda u 2013. ugasila svega dva poštanska ureda. Kako ste spriječili daljnje smanjivanje broja poštanskih ureda?
Treba prvo pohvaliti Hrvatsku poštu jer je pokazala zavidnu razinu društvene odgovornosti i iako ima 300 poštanskih ureda više nego što ih po Zakonu mora imati, prestala je zatvarati te urede. Taj trošak, ako ga Pošta prikaže, po Zakonu u određenim slučajevima može podnijeti država. Lani je kroz suradnju sa Saborskih odbora za lokalnu i regionalnu samoupravu, odnosno za pomorstvo, promet i veze te nadležno ministarstvo i HAKOM bilo dosta razgovora na tu temu. Poštanski uredi na otocima i manjim mjestima su središta života i važan čimbenik kvalitete života u tim sredinama. Pošta je to prepoznala i jako sam zadovoljan time.

Slične obveze kao davatelj univerzalne usluge u telekomunikacijama ima Hrvatski telekom za telefonske govornice. Jeste li i s HT-om postigli sličan uspjeh? Očekuje li nas zadržavanje postojećeg broja telefonskih govornica?
Možete otići u New York u SAD-u ili pak u Bakuu u Azarbajdžanu i vidjet ćete isto. Telefonske govornice u tim gradovima pretvaraju se u kioske koji nude wi-fi, automate za prodaju tramvajskih karata, bonova i druge usluge. Pretvaraju se u oglasni prostor, mjesta prodaje kroz automate. Uglavnom, HAKOM ne očekuje potpuno ukidanje telefonskih govornica, već njihovu transformaciju u profitabilne interesne točke. Dovoljno je pogledati što su banke napravile od bankomata. To više nisu mjesta gdje samo podižete gotovinu i zato imaju gospodarsku isplativost.

Kako ćete telekom-operaterima otvoriti prostor da ulažu, jer njihove investicije su lani manje smanjene?
Radit ćemo na tome da im omogućimo takve uvjete na tržištu da zadrže visoku razinu dobiti. Telekomunikacije su kapitalno intenzivna djelatnost i bez velike dobiti nema ni velikih ulaganja. Ne želimo da operatori to ostvare kroz više cijene usluga, već kroz niže troškove gradnje i upravljanja mrežama. Zato HAKOM dopušta tehnološke inovacije koje smanjuju troškove upravljanja mrežama, pa tako na primjer HT postupno prelazi na nove telefonske centrale koje su efikasnije. Operaterima mreža pokretnih komunikacija smo od ulaska Hrvatske u EU ostavili razdoblje prilagodbe u dijelu veleprodajnih cijena, koji je istekao 1. siječnja. Radimo i na tome da novi prijedlog EU u način regulacije roaminga unutar EU ne bude vrlo nepovoljan za Hrvatsku, kao što je bio inicijalni prijedlog.

Kako planirate učiniti buduću EU roaming regulativu pozitivnom za Hrvatsku?
Operatori u Hrvatskoj moraju izgraditi mreže s velikim kapacitetom, a one se maksimalno koriste samo ljeti, kad dođu turisti. EU predlaže da se od iduće godine u cijelosti ukine roaming u EU i da se svi pozivi, kao i prijenos podataka, unutar EU budu plaćeni kao "nacionalni". To bi za Hrvatsku i operatore bilo vrlo loše rješenje, jer bi prihodi domaća tri operatora znatno pali, a obveza ulaganja bi ostala samo na njima. BEREC nas podržava, kao i većina mediteranskih država, članica EU. Usporedbe radi, građani Hrvatske u EU rade ispod 10 TB prometa godišnje, a europski turisti u Hrvatskoj preko deset puta više, to jest više od 100 TB. Mi također predlažemo da velika većina naknada od zaključivanje poziva, koji u Hrvatsku dolaze izvan EU, ostane u Hrvatskoj. Na taj način bi na našem tržištu ostalo nekoliko stotina milijuna kuna. 

Podizanje cijena

Ministarstvo je lani podiglo frekvencijske naknade što nije pozitivno utjecalo na investicije operatera?
HAKOM je jasno rekao da se to neće dobro odraziti na investicije operatera u 2014. godini. Nažalost, tako je i bilo, ali uvjereni smo da je to bio izuzetak, uvjetovan općim gospodarskim stanjem, koji se više neće ponoviti. 

Rezultat je da se baš nije gradio LTE…
Da, nisam zadovoljan izgrađenošću LTE-a. No, to nije isključivo odluka operatera već i činjenica da lokalne samouprave ne dopuštaju gradnju novih odašiljača.