Silazna putanja na kojoj je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila punih pet godina lani je napokon prekinuta.
Obujam proizvodnje je, naime, prema izvornim podacima državnih statističara porastao skromnih 1,2 posto, a kalendarski prilagođeno 1,3 posto. Iako svaki 'plus' veseli, za sustizanje predkriznih razina trebat će nam nam nekoliko godina osjetno većih stopa rasta. Dovoljno je reći da smo s lanjskim povećanjem obujma proizvodnje od onoga 2008. još uvijek udaljeni čak 17 posto. Primijetili su to u blic-osvrtu i analitičari Raiffeisen banke, ističući kako je uz inozemnu potražnju rastu industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju zasigurno pridonio i rast zaliha gotovih proizvoda pri proizvođačima.
1,2posto
lanjski je rast industrijske proizvodnje
A pozitivna kretanja industrije u posljednjem tromjesečju imat će pak pozitivan utjecaj na kvartalni BDP, kažu. Lanjski rast proizvodnje. međutim, zasad ne prati i pozitivan utjecaj na zaposlenost. I lani je u industriji zabilježen pad broja zaposlenih osoba, i to za 1,7 ili tri-četiri tisuće. No, ako iz tog sektora zasad i nema pozitivnog doprinosa ukupnoj razini zaposlenosti, kombinacija rasta obujma proizvodnje i pada broja zaposlenih barem je podigla proizvodnost rada, i to za tri posto.
Valja reći da je godišnjoj stopi rasta industrije u 2014. prosinac dao solidan pozitivan doprinos, iako je na mjesečnoj razini proizvodnja bila nešto manja nego u studenom. Zahvaljujući dijelom i niskoj osnovici prosinačke proizvodnje godinu prije, u prošlom je mjesecu zabilježeno povećanje za čak 6,9 posto izvorno, odnosno 5,3 posto kalendarski prilagođeno. Toliki godišni rast u zadnjem mjesecu 2014. uvelike je rezultat neobično snažnog rasta kod prehrambene proizvodnje, kao i opskrbe električnom energijom koja je također imala dvoznamenkast rast, napominje Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
U Podravci uobičajeno
Prehrambenih je proizvoda, prema DZS-u, prošli mjesec proizvedeno čak 20,7 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Kako proizvodnja prehrane čini čak 15 posto ukupne industrije, toliki je postotni skok znatno teže ostvariti nego kod djelatnosti s malim udjelom u ukupnoj industriji. Osim toga, za prehrambenu industriju nisu tipične velike oscilacije kakve su uobičajene kod kapitalnih proizvoda. Ukratko, skok za čak petinu u djelatnosti koja proizvede svaku sedmu jedinicu u ukupnoj proizvodnji industrije znači da je neka od vodećih prehrambenih kompanija, od Podravke do Agrokorovih proizvodnih sastavnica, morala imati udarnički prosinac. Ili je možda u istom mjesecu godinu prije evidenciji državnih statističara nešto značajno promaklo. U Podravci, primjerice, neslužbeno saznajemo da se s proizvodnjom prošli mjesec nije događalo ništa neuobičajeno. Ostaje tako tek primijetiti da su prošli mjesec u međugodišnjim usporedbama snažno porasle zalihe prehrambenih proizvoda. Promatrajući osnovne grupacije, obujam proizvodnje prošle je godine pao samo u segmentu proizvodnje energije gdje je proizvodnja pala 6,2 posto, dok je u svim ostalima porastao.
3,1posto
rasla je prošle godine prerađivačka industrija
Nastavak rasta u 2015.
Budući da prerađivačka industrija u strukturi ukupne industrije čini gotovo četiri petine, njezin je godišnji rast obujma proizvodnje 3,1 posto i najzaslužniji za ukupni pozitivan skor. Unutar prerađivačke industrije stopama rasta najviše su se istaknuli proizvodnja odjeće te kože i srodnih proizvoda sa stopama rasta od 15-ak posto, farmaceutski proizvodi s 12-postotnim rastom te proizvodi od gume i plastike čija je proizvodnja povećana za gotovo četvrtinu. Nasuprot tome, i proizvodnja i broj zaposlenih izrazito jako su pali kod duhanskih proizvoda, a dvoznamenkast pad proizvodnje bilježi se i kod naftnih.Ova bi godinama, prema očekivanjima analitičara, mogla donijeti nastavak rasta industrijske proizvodnje. Oslonac za takva predviđanja, nažalost, i dalje se ne vidi u domaćoj potražnji koja je i dalje "iscrpljena". Uzdanica za prognoze rasta industrije ostaje tako oporavak inozemne potražnje, pri čemu u RBA-u ističu kako ipak treba imati na umu i potencijalne negativne rizike povezane s razvojem situacije na ruskom tržištu te slabijim oporavkom vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.To znači još SAMO 17%. Ako je tako to i nije tako puno
To samo znači kako je dno dotaknuto u industriji…a ne kako nešto ide NAPRIJED! :/
Uključite se u raspravu