Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek poručila je u srijedu da se ne slaže s odlukom Ustavnoga suda koji je odbio zahtjev Grada Zagreba i zagrebačke Gradske skupštine za ocjenu ustavnosti dva članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te najavila da će Grad razmotriti najbolji mogući pravni put.

"Ne slažem se s odlukom Ustavnoga suda", rekla je Švaljek za Radio Sljeme, te istaknula kako u Gradu Zagrebu trenutno razmišljaju o dvama mogućim scenarijima.

"Grad Zagreb će razmotriti najbolji mogući pravni put. Ovo nikako ne bi smjela biti 'točka na i' u financiranju lokalne samouprave", naglasila je Švaljek te najavila da pravni tim Gradske uprave računa s dvjema mogućnostima – "jedna mogućnost je Odbor za regionalni razvoj Europskog parlamenta, a druga je Vijeće Europe".

Švaljek smatra da odluka Ustavnog suda "ne bi smjela biti 'točka na i'" s obzirom da, kako je rekla "doista imamo vrlo jasan stav koji temeljimo na zakonima da jednostavno u takvim situacijama, ako ništa drugo, su trebale biti kvalitetno konzultirane jedinice lokalne samouprave, što ovdje nije bio slučaj. Osim toga, kao što znamo, fiskalnom decentralizacijom, koja je provedena početkom 2000-tih godina, jedinicama lokalne samouprave prenesene su određene nadležnosti, a te nadležnosti, s ovom razinom prihoda, će biti vrlo teško ispunjavati."

Ustavni sud odbio je zahtjev za ocjenu ustavnosti dva članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su krajem prosinca podnijeli zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek i predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor.

U ime Grada i Skupštine Švaljek i Kosor zajedno su podnijeli Ustavnom sudu 24. prosinca 2014. jedan podnesak, nazvan zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i međunarodnim ugovorom u kojem su osporili suglasnost s Ustavom zakonskih izmjena koje je Sabor donio početkom prosinca 2014. a na snagu su stupile 1. siječnja 2015. U istom su zahtjevu osporili i ustavnost pojedinih odredaba izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak koji je donesen u studenome, a na snagu je također stupio prvog dana ove godine.

Osim na zagrebačke prigovore Ustavni se sud u ovoj odluci osvrnuo i na prigovore Gradskog vijeća Staroga Grada.

Ustavni sud zauzeo je stav da u ovom slučaju, osim Ustava, nije povrijeđena ni Europska povelja, jer ona, kao ni nacionalni zakonodavac ne postavlja "obligatorni zahtjev za pribavljanje mišljenja lokalnih jedinica". Podsjetio je i da je Ministarstvo financija u svom očitovanju naglasilo da su lokalne jedinice bile upoznate s namjeravanim promjenama zakonodavnog, institucionalnog i strateškog okvira politike regionalnog razvoja Hrvatske te da su načelno imale priliku dati svoja mišljenja i prijedloge. Iako je prihvatio da je zbog vremena donošenja spornih izmjena zakona lokalnim jedinicama bio otežan rad na donošenju njihovih proračuna, Ustavni sud taj prigovor uopće nije razmatrao. Odbacio je i argumente da izmjene zakona nisu trebale biti donesene po hitnom postupku, ističući da je Vlada za to navela dostatne razloge.

Uz niz ustavnopravih argumenata na preko 30 stranica obrazloženja Ustavni sud je u završnoj ocjeni naveo da "podnositelji zahtjeva svojim navodima nisu doveli u sumnju suglasnost" osporavanih članaka zakona ni s jednom odredbom Ustava, zbog čega "ne postoje razlozi za pokretanje postupka za ocjenu njihove suglasnosti s Ustavom".