Na hrvatskom tržištu kapitala ova je godina počela optimistično, ali za veću živahnost i skretanje pažnje stranim investitorima dobro bi došla koja uspješna veća investicija, privatizacija i bar jedan-dva IPO-a te stoga očekivanja potiču najave da i neke državne kompanije, poput Hrvatske pošte i HEP-a, o tome razmišljaju i za to se pripremaju, što dosta ovisi i o njihovom menadžmentu i upravama.

Ocjene su to s okruglog stola Akademije Zagrebačke burze održanog u petak u sjedištu Burze na kojemu se u sklopu teme Privatizacija i hrvatsko tržište kapitala u 2015. najviše govorilo o mogućnostima i preprekama za bolje iskorake Hrvatske na međunarodnu i europsku investicijsku scenu, na kojoj je sada, kako je kazala predsjednica Uprave Burze Ivana Gažić, top zemlja Rumunjska, a Hrvatska se ni ne spominje.

Zadovoljna optimističkim početkom ove godine na tržištu kapitala, Gažić je onima koji razmišljaju o IPO-u poručila da Burza i HANFA uz investicijske savjetnike u kratkom roku, kroz par mjeseci, mogu pripremiti prospekte za to, a nada se i da će ove godine vidjeti puno dobrih investicijskih priča u Hrvatskoj kojih baš i nije bilo zadnjih godina.

I ona i predsjednik Uprave Interkapitala Ivan Kurtović spomenuli su pritom upravo primjer Rumunjske koja je zainteresirala investitore i zbog spajanja državnih vlasničkih udjela u zatvoren investicijski fond (Fond Proprietatea) kojim je potom počela upravljati renomirana investicijska tvrtka te je nakon uvrštenja na Bukureštansku burzu uspješno dovršeno nekoliko transakcija.

O uvrštavanju tvrtki i državnih udjela na Burzu razmišlja se i u Hrvatskoj odnosno Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), čiji je predstojnik Mladen Pejnović istaknuo da bi tako nešto bilo poželjno, da država nema ništa protiv, pa ni za IPO-e državnih tvrtki, čemu će i pomoći što može, ali i da je ostvarenje ipak najviše u rukama menadžmenta tih tvrtki.

Koliko će ova, izborna godina utjecati na takve i druge procesa upravljanja državnom imovinom, teško mu je reći, ali će svakako nastojati da svoj četverogodišnji program završe kako su zamislili smatrajući da su sada osnove za upravljanje državnom imovinom dobro postavljene te bi trebalo biti konzistentno i bez utjecaja izbora.

Uskoro rješenja za izbor i nagrađivanje uprava državnih tvrtki

Jedna od stvari koja je sad u fokusu, koju traži i Europska komisija, a koja je sada i na usklađivanjima u ministarstvima te se rješenje može, kako je kazao, očekivati uskoro, je način biranja uprava i nagrađivanja u državnim tvrtkama. Pritom se ide ka 'head huntingu' i natječajima za taj izbor odnosno razmatra se poljski model nagrađivanja po kojemu su plaće vodećih ljudi tvrtki pet puta veće od prosječne plaće, a ministara tri puta veće.

Pejnović je problematičnim u tom smislu istaknuo primjer novog natječaja za pet čelnih mjesta Zagrebačkog holdinga za što se javilo čak 320 ljudi, označivši to i hrvatskim 'načinom' jer puno ljudi u zemlji misle da svašta znaju raditi pa se i javljaju za svašta, što se primjerice u Siemensu ili nekim drugim velikim kompanijama u svijetu jednostavno ne događa.

Nešto manje optimizma za sve te procese ove godine iskazao je na skupu član Uprave Valamar Riviere Mirko Čižmek ističući da ne očekuju puno jer za investicije regulatorni i makroekonomski okviri u zemlji još nisu dobri te se ono što je Hrvatska u tom smislu propustila zadnjih godina sigurno ne može promijeniti u ovoj godini.

S obzirom da će ove godine najviše toga u privatizaciji i prodaji iz državnog portfelja biti iz turizma, Čizmek poručuje da bi bilo dobro da se i to odvija brže nego do sada, po 'uzoru' na, kako je kazao, relativno brzu prodaju Croatia osiguranje.

Ocijenio je i da su 'utezi' za kupovinu državne imovine, pa tako i turističkih tvrtki, još uvijek isti, od raznih interesa lokalnih vlasti, preko neriješenih brojnih 'papira' i imovinsko-pravnih odnosa te visko podignutih ulaznih ljestvica, od cijena za dionice do iznosa ulaganja i drugog.