Oči svih sudionika na globalnim financijskim tržištima uprte su u sutrašnje zasjedanje Europske središnje banke (ECB) na kojem bi središnja banka mogla učiniti najodvažniji potez u svojoj 16-godišnjoj povijesti – donijeti odluku o tiskanju novca i kupovinama državnih obveznica kako bi poduprla posustalo 19-člano gospodarstvo eurozone i rekordno nisku inflaciju.

Posljednjih dana, u ozračju takvih špekulacija, na europskim su tržištima dionica u očekivanju poticajnih mjera ključni burzovni indeksi dosegnuli najviše razine u sedam godina. Na valutnim tržištima pritisci na jedinstvenu europsku valutu jačali su, spustivši njezin tečaj na najniže razine u posljednjih 11 godina prema dolaru a trenutno se kreće nešto ispod 1,16 dolara. Euro je skliznuo i prema drugim važnim svjetskim valutama, uključujući švicarski franak, japanski jen, dansku krunu itd.

Pritisci na euro dodatno su prošloga tjedana ojačali nakon vijesti da je pravni savjetnik Europskog suda pravde izjavio da je program kupovina obveznica Europske središnje banke (ECB) u skladu sa zakonom pod određenim uvjetima. Pedro Cruz Villalon savjetovao je, naime, suce toga suda da odobre spomenuti program kupnje imovine, program poticaja prvotno uveden 2012., uz uvjet da ECB ne bude izravno uključen u program pomoći zemljama koje će imati koristi od toga programa.

Financijska tržišta prognoziraju da će Upravno vijeće ECB-a u četvrtak objaviti planove o provedbi nekog oblika kvantitativnog ublažavanja na svom zasjedanju, napominje Reuters, dodajući da i druge središnje banke u svijetu koriste takav program za poticanje gospodarskog rasta. Špekulira se da bi taj program mogao iznositi najmanje oko 500 milijardi eura tijekom 18 mjeseci, a neki da bi mogao biti i dvostruko veći od toga.

Njemačka se više ne protivi

Talijanski premijer Matteo Renzi intenzivirao je pozive za promjenama smjera europske ekonomske politike uoči sutrašnjeg zasjedanja ECB-a na kojem se očekuje objava izdašnog programa kupovina obveznica kako bi se otklonila prijetnja od deflacije.

U nastupu na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu Renzi je ponovio svoje učestale pozive da se promijeni fokus sa mjera štednje na mjere usmjerene gospodarskom rastu, istaknuvši kako u gospodarskom smislu Europa trenutno ne ide u pravom smjeru. Priželjkuje pomoć nove Europske komisije i ECB-a.

Renzi ipak nije konkretno komentirao očekivani potez ECB-a, kojim se predviđa početak tiskanja novog novca i kupnje državnih obveznica. "Mislim da bi prvi potezi EK, i rasprave idućih dana u ECB-u, s tim da vrlo jasno želim reći da poštujem neovisnost ECB, mogli pomoći Europi da dade poruku o novom gospodarskom smjeru".

Kvantitativno ublažavanje izazvalo je snažne sumnje u Njemačkoj gdje mnogi kritičari strahuju da bi se time primoralo snažnija gospodarstva eurozone da preuzmu troškove slabijih članica uz uklanjanje pritisaka za strukturnim reformama.

Čelnik njemačkog udruženja industrije BDI u srijedu je izjavio da će biti loša vijest ako ECB sutra ne objavi program kupovina obveznica kojim bi se poduprlo posustalo gospodarstvo eurozone, zato što tržišta očekuju takav potez. "Ako program ne bude objavljen, bit će to loše, zato što tržišta to već očekuju", kazao je Ulrich Grillo, dodajući kako bi veliki rizik bio ako odustane od plana takozvanog kvantitivno ublažavanja.

Njegove izjave zrcale upozorenje njemačke kancelarke Angele Merkel da bi države eurozone trebale ubrzati strukturne refome, poručivši kako "sama monetarna politika nije učinkovita". Grillo je ujedno ustvrdio da će utjecaj kvantitativnog ublažavanja na njemačku industriju biti limitiran i da je upitno hoće li potaknuti veća ulaganja.

Merkel je ovih dana minimizirala mogući utjecaj ECB-ove odluke u tiskanju novca i rezultata grčkih izbora na jedinstvenu europsku valutu.

Upitana radi li se sudbonosnom tjednu, s obzirom da se očekuje da će ECB objaviti da će kupovati obveznice država eurozone a održavaju se i grčki izbori, Merkel je odgovorila da ne bi koristila takvu dramatičnu terminologiju.

"Ne bih to nazvala sudbonosnim tjednom za euro. Uvijek sam govorila da kriza eura još nije u potpunosti prevladana. To je vrijedilo za prošli tjedan, u posljednjim tjednima 2014. a tako će vrijediti i za ove tjedne", poručila.

Osvrnula se na Grčku, na čijim bi parlamentarnim izborima mogla pobijediti Siriza koja se protivi mjerama štednje koje zagovara njemačka kancelarka, poručivši kako su učinjeni svi napori kako bi ta zemalja ostala u eurozoni i da će Grci odgovorno glasati. A što se ECB-a tiče, on će potpuno neovisno donijeti svoju odluku, kazala je Merkel.

"Program kvantitativnog ublažavanja koji bi vodio ECB pomogao bi grčkom gospodarstvu, no ne bi riješio njegove probleme s likvidnošću", kazao je jučer grčki ministar financija Gikas Hardouvelis.

No, nije sigurno da će Grčka, u kojoj se održavaju parlamentarni izbori, biti uključena u spomenuti program kvantitativnog ublažavanja. Niski kreditni rejting te zemlje i neizvjesnosti oko toga hoće li nova vlada poštivati uvjete međunarodnog programa pomoći MMF-a i EU-a mogao bi Grčku izuzeti iz toga.

Ankete upućuju da bi na izborima 25. siječnja pobjednik mogla biti stranka krajnje ljevice Siriza. Sve veći strahovi od sukoba s međunarodnim zajmodavcima potaknuli su Grke na povlačenje novca iz banaka, što je smanjilo likvidnost grčkih banaka.

"Sam program kvantitativnog ublažavanja monetarne politike nije dovoljan da bi se riješili problemi grčkog gospodarstva s likvidnošću", kazao je Hardouvelis na tiskovnoj konferenciji u Ateni. "No to je još jedan instrument u vođenju monetarne politike, kojim se podupire likvidnost i potražnja za robama i uslugama".

Nowotny: teško se boriti protiv deflacije i stagnacije

Tržišta i političari ne bi se trebali previše fokusirati na ishod sutrašnjeg zasjedanja ECB-a, upozorio je u srijedu član ECB-ova upravnog vijeća Ewald Nowotny, odbivši komentirati što se može očekivati na sastanku.

"Središnji bankari, bankari, političari trebali bi zauzeti nešto ležerniji pristup i ne se previše uzbuđivati zbog dnevnih vijesti, već zauzeti dugoročni pristup", istaknuo je pred sudionicima konferencije Euromoney u Beču. Dodao je kako jaka središnja banka može zaustaviti inflaciju, no da je puno teže boriti joj se protiv deflacije, kao što se može vidjeti u Japanu.

ECB ima ograničene opcije za otklanjanje dugoročne stagnacije u eurozoni, upozorio je ovih dana u razgovoru za austrijske medije. ECB čeka krucijalni test njegove odlučnosti da učini sve što bude potrebno kako bi sačuvao euro na ovotjednom sastanku kada bude odlučivao o kupnji državnih obveznica kako bi suzbio deflaciju i oživio gospodarstvo. Upitan do koje su mjere ECB-ove opcije iscrpljene i što još može učiniti, Nowotny je izjavio "naše su mogućnosti ograničene", ne želeći podrobnije govoriti o tome.

Premda je inflacija u eurozoni osjetno ispod srednjoročne zacrtane ECB-ove razine od nešto ispod dva posto, Nowotny ne očekuje dulje razdoblje deflacije.

"Imali smo negativnu stopu inflacije u prosincu i vjerojatno ćemo ih imati i u prvim mjesecima ove godine, no ne vjerujem da možemo očekivati deflaciju u čitavoj 2015.", kazao je. U eurozoni su u prosincu 2014. potrošačke cijene u prosjeku pale 0,2 posto na godišnjoj razini.

Odgovarajući na pitanje hoće li biti teško izvući se iz deflacije ako ona potraje, odgovorio je potvrdno. "Vidimo takvu opasnost u Japanu koji ima dva desetljeća slabi rast, nisku inflaciju, niske kamatne stope, i unatoč tome dugoročnu stagnaciju. Za Europu dulje razdoblje slabog rasta nisu poželjni izgledi. To bi bilo povezano s golemim negativnim posljedicama za tržište rada a zasigurno bi imalo opasne političke i društvene posljedice", napomenuo je Nowotny.

Bivši čelnik njemačke središnje banke Axel Weber, sada predsjednik švicarske banke UBS, upozorava da se inflacija u eurozoni još godinama neće vratiti na ciljane razine, neovisno o mjerama koje će poduzeti ECB. Jačanje rasta u Europi također nije vjerojatno kroz neko dulje vrijeme, poručio je sa Svjetskog gospodarskog foruma.

"Ne bih se složio sa stajalištem da smo u deflacijskom scenariju", kazao je Weber, opisujući aktualne uvjete kao one tvrdokorno niskih stopa inflacije.

Strahovi od deflacije u eurozoni u potpunosti su pretjerani i koriste se kao izgovor kako bi se progurale nove kontroverzne mjere, kazao je bivši ECB-ov glavni ekonomist Juergen Stark u razgovoru za njemački list Handelsblatt.

"ECB želi spustiti troškove refinanciranja pojedinačnih zemalja. To se uvelike razlikuje od tradicionalne monetarne politike", kazao je.

No, Stark koji je bio na dužnosti ECB-ova glavnog ekonomista od 2006. do 2011. godine kada je dao ostavku jer se nije slagao s nekonvencinalnim mjera monetarne politike koje je središnja banka poduzimala, kazao je da je ECB zacrtao ciljanu razinu inflacije prije nego se ona spustila u negativno područje. Međutim, dodatno ublažavanje monetarne politike neće imati efekta na realno gospodarstvo, niti će potaknuti jačanje inflacije, smatra Stark.