Mađarsko rješenje, konverzija stambenih kredita u francima u domaću valutu, istopilo bi devizne rezerve za 30 posto ili 3,2 milijarde eura, upozorila je Hrvatska narodna banka.

Radikalnije rješenje koje ne bi diskriminiralo eurske dužnike, a to je pretvaranje svih stambenih kredita u kune po tržišnom tečaju (de facto ukidanje devizne klauzule), srezalo bi devizne rezerve za 7,8 milijardi eura. To je čak 73 posto pa bi HNB-u za primarni cilj održavanje stabilnih cijena ostalo tek 2,9 milijardi eura.

"Dakle, eventualna konverzija svih stambenih kredita indeksiranih uz valutnu klauzulu u kune imala bi ekstremne implikacije na adekvatnost međunarodnih pričuva Republike Hrvatske", ističe središnja banka. Primijeni li se metodologija MMF-a za procjenu adekvatnosti međunarodnih pričuva, taj pokazatelj za Hrvatsku smanjio bi se s 79,5 posto na 28,3 posto, što je znatno ispod komforne zone od 100 do 150 posto sa svim posljedicama.

S druge strane, konverzija stambenih kredita u francima u eure ne bi rezultirala smanjenjem deviznih pričuva, ali bi implicirala porast kamatne stope klijentima sa sadašnjih 3,23 posto. Opcija konverzije po tečaju manjem od tržišnog izazvala bi gubitke jednake onima pri konverziji u kune

"Mogućnost konverzije valutno indeksiranih CHF stambenih kredita u eure tržišno je raspoloživa opcija u Hrvatskoj, dok je u Mađarskoj bila propisana zakonom", ističe HNB dodajući da je izbor ponajprije politički.

"HNB nema ni mandat ni sredstva donositi odluke koje imaju ex ante fiskalni i redistributivni karakter. S druge strane, HNB će nastaviti činiti sve unutar svog mandata, kako bi u suradnji s drugim akterima omogućio nalaženje najboljih rješenja, nadamo se u atmosferi argumentirane rasprave, jer će jedino tako biti moguće do njih doći, u interesu Republike Hrvatske", zaključuju.  

Posljednjih nekoliko dana, nakon odluke Švicarske narodne banke da napusti vezanje tečaja franka uz euro i posljedične aprecijacije tečaja franka, javilo se mnoštvo inicijativa za državnu intervenciju, kako bi se utjecaj aprecijacije švicarskog franka na rast kreditnih obveza zajmoprimaca koji imaju kredite vezane uz tu valutu ublažio. Sigurno je da u situaciji ovakve aprecijacije tečaja švicarskog franka neka vrsta reakcije postaje neophodna. Ona ne mora isključivo biti državna, kažu iz Hrvatske narodne banke (HNB) u priopćenju objavljenom danas na svojim službenim stranicama.

• 'Mađarsko rješenje uspjelo jer je doneseno u ekonomiji koja funkcionira, naša je mrtva'

Priopćenje HNB-a prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

U raspravi su se u proteklih nekoliko dana, međutim, iznosile mnoge netočnosti, pa je ona više ostavljala dojam užarene političke debate nego ozbiljne analize mogućnosti, troškova i koristi. U svemu tome stvarana su i nerealna očekivanja kako rješenje problema leži u Hrvatskoj narodnoj banci. Smatramo potrebnim izaći u javnost s određenim činjenicama odnosno neke ponoviti. S većinom njih, nakon analiza koje smo proveli proteklog vikenda, upoznali smo i Vladu RH.

Nadamo se da će to raspravu usmjeriti u konstruktivnom i informiranom smjeru s ciljem nalaženja najboljih rješenja.

1. Posljednja epizoda jačanja švicarskog franka izravna je reakcija na očekivanu provedbu ESB-ova programa kvantitativnog popuštanja. Najava tog programa podgrijala je nade da će se očekivani pozitivni učinci na eurozonu preliti i na Hrvatsku. No, uz potencijalne pozitivne učinke, kvantitativno popuštanje nosi sa sobom i niz rizika. Neki se od njih mogu materijalizirati brzo, čak i prije provedbe programa, a jačanje franka upravo je takav slučaj. Ostale ćemo rizike utvrditi tijekom programa kvantitativnog popuštanja i nakon što on završi.

2. HNB nema nikakvog utjecaja na kretanje tečaja švicarskog franka i kune, što smo nebrojeno puta ponavljali. Razlog tome jest činjenica da je tečaj kune vezan 2 uz euro, a vezan je uz euro jer je velika većina depozita i kredita u euru, odnosno vezana uz euro.

3. Krediti u Hrvatskoj većinom su vezani uz euro. Potkraj 2014. kod sektora stanovništva krediti u švicarskim francima čine oko 16% ukupnog iznosa kredita. Švicarski franci ponajviše su prisutni kod stambenih kredita, gdje čine oko 38% iznosa stambenih kredita.

Pretpostavke za kamatne stope i tečajeve primijenjene u gornjim izračunima 

4. Dužnici s obvezama u francima uz postojeće uvjete, u prosjeku, do sada nisu plaćali veće rate nego što bi plaćali da su se inicijalno zadužili u eurima. Istina jest da je brojnim dužnicima iznos neotplaćene glavnice u kunama snažno porastao. Znatno su im porasle i otplate u odnosu na rate iz prvih nekoliko godina otplaćivanja kredita. Da se tečaj franka zadržao na 6,39 kuna, a kamatna stopa na 3,23%, dužnici s kreditima u švicarskim francima u prosjeku ne bi otplatili znatno veći iznos od onih dužnika koji su digli kredite u eurima, a gotovo jednako onima koji su imali kunski kredit. Konkretan izračun za svakog od njih ovisi o tome kada je kredit podignut i o ročnosti kredita, ali kao što ima onih koji bi uz aktualne uvjete platili više, tako ima i onih koji bi u konačnici mogli biti na dobitku. 

Simulacija tereta otplate stambenoga kredita u protuvrijednosti od 100.000 EUR podignutog početkom 2006. na rok od 25 godina 

Napomene:

1. Razlika između opcije CHF 1 i CHF 2 jest u tečaju. Opcija CHF 1 pretpostavlja tečaj od 6,393405 kuna za 1 CHF, dok opcija CHF 2 pretpostavlja tečaj od 7,570578 kuna za 1 CHF, odnosno tečaj važeći na 21. 1. 2015.

2. Podaci o kamatnim stopama na stambene kredite nakon 2012. godine preuzeti su iz biltenskih tablica.

3. Podaci o kamatnim stopama na stambene kredite prije 2012. godine preuzeti su iz internih baza, a za stambene kredite u kunama procijenjeni su kao kamatna stopa na eurske stambene kredite uvećana za 0,7 postotnih bodova.

4. Nakon 15. 1. 2015. pretpostavljen je fiksni tečaj EUR/HRK i CHF/HRK te fiksne kamatne stope.

5. Kamatne stope unutar pojedine godine bile su konstantne. 

Ostatak priopćenja pročitajte na stranicama HNB-a.