Nakon odluke o fiksiranju tečaja franka na 6,39 kuna na godinu dana, Vlada ide korak dalje i ispituje može li se u Hrvatskoj provesti mađarsko rješenje problema da se krediti konvertiraju u domaću valutu.
"U suradnji sa središnjom bankom riješit ćemo taj problem. To garantiram", rekao je Milanović u Saboru. "Razmotrit ćemo moguću konverziju kredita u kune i vidjeti da li je izvedivo. Važno je da banke ostanu profitabilne, ali se rizici moraju podijeliti", rekao je premijer.
Prošle godine mađarski premijer Viktor Orban naložio je konverziju hipotekarnih kredita u forinte što je pomoglo dužnicima, na štetu banaka. Mađarski dužnosnici potvrdili su da i su Hrvatska i Poljska, u kojoj je rastom franka pogođeno oko pola milijuna klijenata, zatražilo informacije o mađarskoj konverziji. Poljska zasad nije javno obznanila mogućnost aplikacija takvog rješenja, prenosi Reuters.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta istaknuo je da je mađarsko rješenje uspjelo jer je doneseno u ekonomiji koja funkcionira. "Banke su uspjele promijeniti portfelje i amortizirati prebacivanje troška jer je BDP rastao i bilo je manevarskog prostora. U Hrvatskoj je ekonomija mrtva i svako rješenje je loše; građani su iscrpljeni, a država prezadužena. Uz to, jednostrana rješenja za švicarski franak otvaraju pitanje tretmana eurskih kredita", kaže Lovrinčević.
Guverner Boris Vujčić za Večernji list izjavio je da HNB nema mandat ni da zamrznu tečaj ni da donesu odluku o konverziji. Procijenio je da bi operacija pretvaranja kredita iz švicarskog franka u kune iz odnijela tri milijarde od 12,6 milijardi eura deviznih rezervi, što za sobom povlači pad kreditnog rejtinga, rast premije rizika za državu i snažan pritisak na tečaj kune prema euru.
Kontroverzni mađarski premijer Viktor Orban, kojeg su kritizirali svi, od Europske komisije do financijske industrije, preko noći pretvorio se u heroja koji je spriječio financijsku katastrofu u Mađarskoj. Orban je u studenom prisilio banke na financijske aranžmane za konverziju 3,3 trilijuna forinti (12 milijardi dolara) u lokalnu valutu. Potez je spriječio skok duga kućanstava od 700 milijardi forinti zbog jačanja franka od 16 posto. Tamošnja središnja banka objavila je da je udar na ekonomiju ograničen, a efekt na BDP procjenjuju na dva posto. Udar je za dlaku izbjegnut. Naime, prošle godine vlada i središnja banka raspravljale su da li konvertirati sve kredite odjednom ili u fazama da bi se zaštitila forinta. Odluka je ipak pala na jednokratno jednokratno rješenje za što je središnja banka poslovni bankama osigurala devizne rezerve kako bi zaštitila tečaj forinte.
Loši hipotekarni krediti u stranoj valuti u Mađarskoj su dosegnuli 23 posto ukupnih u prvoj polovici prošle godine, dok u mađarskoj forinti problema s otplatom ima njih 13 posto. Premda su mu potezi donijeli omraženost među bankarima, nakon posljednjeg divljanja švicarske valute i bankari su promijenili mišljenje. "Iako namjera Vlade nije bila spašavanje lokalnih banaka, konverzija u forinte donijela je značajno olakšanje bankama kojima bi u suprotnom troškovi rizika skočili u nebo. Nastala bi masovna histerija", komentirao je za Bloomberg Zoltan Reczey, analitičar Buda-Cash Zrt.
Banke su nezadovoljne s rješenjem fiksiranja tečaja na rok od godine dana već su bile spremne na tri mjeseca dok se ne pronađe trajno rješenje. Vlada je s jučerašnje telefonske sjednice u Sabor poslal izmjene zakona o potrošačkom kreditiranja kojim se fiksira tečaj na 6,39 kuna uz izričitu napomenu da će razliku do tržišnog tečaja snositi banke. Taj trošak procjenjuje se na 80 do 90 milijuna eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.U Gunji nisi imao izbora, u Banci jesi, računao si da ćeš proći jeftinije, na kraju nisi.
Kredit nije elementarna nepogoda…
Ne stavljajte u isti koš ljude koji su nastradali zbog elementarne nepogode, i ljude koji su na sve pristajali svojim potpisima.
Ja imam jedan slučaj gdje poznanica (dipl. oecc) koja radi u banci kao kreditni referent sada plače kako joj država mora pomoći jer neće moći plaćati kredit u CHF. I ta se osoba sada poziva na nekompetentnost pri prosudbi u odabiru kredita!
Ljudi su stvarno ogavna stoka koja samo čeka da im netko bude kriv. Istovremeno vjerujem da su prozivali budalama one ljude koji nisu uzeli kredit u CHF prvih par godina kad su imali povoljniju ratu kredita.
U Gunji nisi imao izbora, u Banci jesi, računao si da ćeš proći jeftinije, na kraju nisi.
Kredit nije elementarna nepogoda…
Ne stavljajte u isti koš ljude koji su nastradali zbog elementarne nepogode, i ljude koji su na sve pristajali svojim potpisima.
upravo zato što nam je ekonomija mrtva a to malo što živi uglavnom prerađuje uvozno ili izvozi neku polusirovinu bez dodane vrijednosti, što su građani i poduzetnici opterečeni skupim kreditima sa valutnom klauzulom koje je rezultiralo općom nesoventnošću i nelikvidnošću sustava, što je velika ne zaposlenost i što je sve zablokirano, treba razmotriti revalvaciju kune na oko 5kn/eur, naravno, uz fiskalne prilagodbe izvoznicima i turizmu koji bi zbog porasta vrijednosti valute imali (ako)manje profite
time bi se bitno olakšalo vračanje kredita i gospodarstvu i građanima, povečala bi se potrošnja, zavrtila se solventnost i time novi ekonomski ciklus, depoziti u eurima bi djelom prešli u kune, radnici bi imali veću kupovnu moć, samom likvidnošću bi se poćeli otvarati obrti i tvrtke, predgrađa većih i manji gradovi više nebi bili duhovi, povečala bi se zaposlenost i proračun se bolje punio… naravno, turizam i par izvoznika bi laganini pušili ali zato bi se sve ostalo pokrenulo i oživilo što bi kompeziralo negativne učinke takve akcije.
Pantera, a sto ako je netko realizirao stambeni kredit s namjenom #kupnja gradjevinskog zemljista uz izgradnju# u Gunji, podrazumjevas u CHF
Uključite se u raspravu