Raiffeisen banka objavila je svoju redovitu tromjesečnu publikaciju u kojoj se, između ostalog, osvrnula i n arast švicarskog franka (CHF).

Njihovu analizu prenosimo u cijelosti ibez izmjena:

Uslijed nastavka nepovoljnih rezultata iz gospodarstva (slabi rezultati s tržišta rada te mogućnost jačanja deflatornih pritisaka) ESB je nastavila s relaksacijom monetarne politike. Tako je na posljednjem sastanku u prosincu ESB očekivano zadržalo kamatne stope na postojećim razinama: referentna kamatna stopa zadržana je na 0,05%, granična kamatna stopa na 0,3%, a kamatna stopa na prekonoćne depozite na negativnih –0,2%. Iako su kamatne stope ostale nepromijenjene, ostala su očekivanja investitora da će se u prvom ovogodišnjem tromjesečju ESB odlučiti na daljnje proširenje monetarnih stimulansa, ponajprije kroz izravnu kupnju državnih obveznica. Uvođenje novih mjera moglo bi ići u smjeru proširenja otkupa obveznica i na druge segmente (na primjerice bankovne i korporativne obveznice). 

Međutim, jedino je tržište državnih obveznica dovoljno veliko i duboko da bi moglo apsorbirati sve intervencije. Stoga očekujemo da će ESB ostati fokusiran na državne obveznice eurozone. Ipak, proširenje QE stimulativnog programa mogao bi stvoriti dodatne pritiske na euro u odnosu na dolar. S druge strane, geopolitičke nestabilnosti te ekspanzivna monetarna politika ESB-a koje su rezultirale niskim kamatnim stopama i proširenjem spreadova
na prinose podržavaju rast averzije prema riziku te su investitori skloniji ulaganjima u tzv. sigurna utočišta kao što je primjerice švicarski franak. Rast potražnje za frankom pogurao je tržišni tečaj EUR/CHF ispod željene granice od 1,20 franaka za euro pa je SNB u drugoj polovici prosinca objavila odluku o uvođenju negativne kamatne stope na sve depozite po viđenju veće od 10 mil. CHF (–0,25%). Odluka je stupila na snagu 22. siječnja 2015.

Međutim, sredinom siječnja SNB je iznenadila neočekivanim ukidanjem politike spriječavanja pada tečaja ispod 1,20 franaka za euro koji je postavila prije tri godine kako bi zaštitila švicarsko gospodarstvo od utjecaja krize u eurozoni. Negativna kamatna stopa na depozite također je s –0,25% spuštena na –0,75%. EUR/CHF se strmoglavio prema 1,0 franaku za euro. S druge pak strane razmjerno snažan pad cijene sirove nafte i rusko-ukrajinska kriza potaknuli su slabljenje ruske rublje pa je tržišni tečaj USD/RUB nakratko narastao i do 80 rubalja za dolar, što je povijesno najniža vrijednost ruske valute u odnosu na dolar. Intervenirala je i ruska središnja banka povećavši referentnu kamatnu stopu s 10,5% na 17%, smanjivši tako pritiske na rusku rublju. U nastavku godine i početkom 2015. USD/RUB se trgovalo oko 60 rublji za dolar.

Dok su središnje banke na starom kontinentu fokusirane na mjere pomoći svojim gospodarstvima, s druge strane Atlantika sve su veća očekivanja o eventualnom skorašnjem podizanju kamatnih stopa od strane Feda. Naime, nakon povoljnih objava iz gospodarstva (početak oporavka osobne potrošnje te pozitivni pomaci u smjeru rasta investicija) te pozitivnih pomaka na tržištu rada (stopa nezaposlenosti približila se stopi od 5,5%), Fed je u listopadu odlučio okončati mjere kvantitativnog popuštanja započete u prosincu 2012. Istodobno je zadržao referentnu kamatnu stopu na rekordno niskih 0,25%. S obzirom na pozitivne pomake u gospodarstvu, podržavamo očekivanja o podizanju kamatnih stopa već na lipanjskom sastanku. Stoga ostajemo pri očekivanjima da će suprotni smjerovi monetarnih politika ESB-a i Feda biti glavni kreatori deprecijacijskih pritisaka na euro u idućem razdoblju.