Pošto je 12.000 ljudi potpisalo peticiju protiv privatizacije i "rasprodaje" 25 državnih tvrtki i banaka u Sloveniji, pojavila se protupeticija koja tvrdi da bez privatizacije nema razvoja u slobodno društvo temeljeno na tržišnom gospodarstvu i privatnom vlasništvu.

"Odustanite od želje za kontrolom državnih poduzeća, a jedini kriterij za njihovu prodaju neka bude ponuđena cijena", navode u pozivu upućenom vladi potpisnici peticije za privatizaciju.

"Slovenija ima tako visok udio državnog vlasništva jer politika ima interes kontrolirati gospodarstvo i plaćati usluge svojim klijentima i prijateljima", piše u peticiji.

Ako se takvo stanje zadrži i privatizacija državne imovine opet blokira, račun će platiti "sadašnje i buduće generacije", navode autori.

Peticiju je do sada potpisalo više ekonomista srednje generacije te nekoliko ministara u nekadašnjoj vladi bivšeg premijera i oporbenog čelnika Janeza Janše.

Među njima je bivši ministar financija Janez Šušteršič koji tvrdi da se privatizaciji protive "duhovni nasljednici socijalizma", odnosno stare političke elite kojima sadašnje stanje s visokim udjelom državne imovine odgovara jer se u njemu "dobro snalaze i od toga dobro žive".

"Sa svakom novom blokadom privatizacije i osporavanjem privatnog vlasništva Slovenija se zapravo vraća 25 godina natrag u prošlost, kad je dominantno pitanje bilo hoće li postati država čiji se razvoj temelji na slobodnom i privatnom tržišnom gospodarstvu", kazao je Šušteršič.

Ta je dilema i danas otvorena, uvjeren je Šušteršič.

Glavni potpisnik peticije protiv privatizacije je poznati slovenski makroekonomist Jože Mencinger koji drži da je privatizacija dugoročno štetna.

Takvo je stajalište zastarjelo, kaže Šušteršič i podsjeća da je Mencinger kao potpredsjednik vlade u ranim 90-im godinama zagovarao privatizaciju koja bi koristila lijevim političkim elitama.

Mencinger je bio glavni zagovornik tzv. tajkunske privatizacije u kojoj su menadžeri bez vlastita novca, kreditima državnih banaka, otkupljivali poduzeća koja su vodili, a taj je model propao te izazvao velike financijske rupe u bankama nakon nastupa svjetske financijske krize, tvrdi Šušteršič.