Dugotrajne veze austrijskih banaka sa zemljama srednje i istočne Europe godinama su im omogućavale ostvarivanje dobiti, no klizanje Ukrajine u kaos, a Rusije u gospodarsku krizu, kao i politička previranja u Mađarskoj i spori rast Rumunjske zatekao ih je, razotkrivši njihove nedostatke u upravljanju rizicima.

Austrijska banka s najvećom izloženosti u srednjoj i istočnoj Europi UniCredit Bank Austria uknjižila je u 2013. gubitak od 1,6 milijarde eura nakon velikog usklađivanja vrijednosti imovine zbog izloženosti na istoku Europe, gdje pokušava prodati svoje ukrajinsko poslovanje, dok se iz Kazahstana već povukla. "Utvrđujemo posljedice te smo prije nekoliko godina počeli postupno optimizirali svoje portfelje", kazao je izvršni direktor Willibald Cernko.

Raiffeisen Bank International objavio je ovog mjeseca da preispituje cijelo svoje poslovanje i da će sredinom 2015. odlučiti o izlasku s jednog ili dva tržišta. Raiffeisen je revidirao naviše procjene rezervacija za loše kredite zbog povećanog nasilja u Ukrajini, što je cijene njezinih dionica spustilo na rekordno nisku razinu, uzbunivši investitore. Banka je priopćila da bi gubitak u 2014. mogao premašiti prognozu od 500 milijuna eura ako bude morala otpisati svoje poslovanje u Rusiji.

Situacija u Ukrajini iznenadila je neke austrijske bankare. "Nisam mislio da će se ono što se dogodilo za vrijeme arapskog proljeća dogoditi u Ukrajini", kazao je jedan viši bankar za Reuters pod uvjetom anonimnosti.

Raiffeisen, čiji je bivši izvršni direktor Herbert Stepic i dalje ključan izvor informacija zbog opsežnih kontakata u regiji, angažirao je kao savjetnika bivšeg ruskog ministra financija Alekseja Kudrina. No, banka je svejedno kasno uvidjela opasnost od ambicija ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, na tržištu koje je već mislila napustiti zbog korupcije, političkih previranja i lošeg pravosuđa.

Jedan od čelnika austrijskog regulatornog tijela za financijska tržišta ističe da su spriječili velike gubitke u nekim bankama zaustavljanjem njihovih planova širenja na istok koji su jednostavno previše rizični. Za neke banke, međutim, suzdržanost je došla prekasno.

Hypo Alpe Adria, koja je koristila državne garancije kao gorivo za desetljeće dugu vratolomnu ekspanziju kod kuće i na Balkanu, nacionalizirana je 2009. godine kako bi se spriječilo njezin kolaps, koji bi izazvao veliki udar za regiju.

Pojedini bankari kažu da neovisno izvješće o nacionalizaciji te banke ukazuje na austrijsku kulturu koja je sklona tihom pristupu pri rješavanju problema. "To je tipično austrijski – za razliku od anglo-saksonskog – da se previše držimo prethodnih odluka", rekao je jedan bankar koji je želio ostati neimenovan. "Banke imaju tendenciju otpisati kredite s ciljem popravljanja problema tijekom godina. No, pristup da se kaže OK, imamo problem, poduzet ćemo potpun otpis, prodati poziciju i tako riješiti problem – to nije austrijski pristup".

U Erste Groupu su predvidjeli probleme u Ukrajini, prodavši svoju podružnicu 2012. godine. "Morate imati hrabrosti preuzeti gubitak iz ulaganja", rekao je glavni direktor za financije Gernot Mittendorfer, istaknuvši da je Erste uvidio da Ukrajina ne napreduje prema Europskoj uniji, kako je banka očekivala.

Iako su kumulativne dobiti Erstea veće od otpisa koje je morala poduzeti u regiji, banka je prognozirala za 2014. gubitak od 1,6 milijardi eura zbog svježih udaraca iz Rumunjske i Mađarske, tržišta na kojima su banke pogođene zbog neortodoksnih ekonomskih politika tamošnjih vlasti.

Mittendorfer je kazao kako je Erste odlučio da neće ulaziti na rusko tržište zbog političkih rizika, unatoč tome što je to razljutilo neke investitore s obzirom na zaradu koju su tamo ostvarivali konkurenti Raiffeisen i Bank Austria.

Raiffeisen je, pak, često isticao svoju opredjeljenost za Rusiju. "Rusija ostaje temeljno tržište naše grupe. Početkom prošle godine uveli smo mjere kako bismo zaštitili zaradu, tako da bi učinci deprecijacije rublje trebali biti ograničeni", navodi Cernko iz Bank Austria.

Bank Austria je ostvarila tri puta veću dobit od vrijednosti otpisa koji je morala napraviti u regiji srednje i istočne Europe, rekao je Cernsko, dodavši da nema razloga sumnjati u dugoročnu strategiju prisutnosti u toj regiji sve dok banke imaju sposobnost za preustroj.