Jean Cladue Juncker, predsjednik Europske komisije, ubrzao je rad na realizaciji novog Fonda za strateške investicije (EFSI) potencijalno vrijedan 315 milijardi eura kojega očito vidi kao krunu svojeg predsjednikovanja.

Kako su iz Europske komisije obavijestili u četvrtak, Komisija je "samo 50 dana nakon najave ambicioznog Plana koji bi trebao potaknuti radna mjesta i gospodarski rast, usvojila zakonski prijedlog koji bi terbao uspostaviti partnerstvo s Europskom investicijskom bankom (EIB)". "Ova Komsiija razumije biznis. Prijedlog EFSI-a kojega smo izradili s našim partnerom EIB-om, dostaviti Europskom parlamentu na suvajanje u studenom ove godine na njegovoj plenarnoj sjednici", kazao je Juncker. Osnovna zamisao Fonda je mobilizacija što više privatnih izvora za financiranje rizičnijih investicija i ulaganja u malo i srednje poduzetništvo. "Ne želimo zamijeniti privatna ulaganja s javnim, nego upravo obrnuto", izjavio je potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen.

Dodao je da u posljednje vrijeme kruži po cijeloj Europi uvjeravajući članice EU o potrebi potpore Fondu i da je ohrabren povratnim informacijama koje je dobio od sugovornika. Države članice su požurile prema potencijalnom izvoru novca pa su poslale dopise s velikim brojem projekata. Komisiji ih je pristiglo više od 2000 ukupne vrijednosti koja premašuje 1300 milijardi eura. Teško da će se kroz Fond prikupiti toliko novac pa je ta lista više popis želja, nego realnih mogućnosti. Zato će svaka zemlje trebati sama odrediti listu prioritetnih projekata koje zaista predlaže za financiranje i koji će udovoljavati uvjetima financiranja. 

Strateški projekti
Fond će se posebno usmjeriti na financiranje takozvanih strateških investicija, kao što je širokopojasni internet, energetske mreže i poduzeća s manje od 3.000 zaposlenih. Financirat će se samo spremni projekti sa svim potrbnim studijama i dozvolama koji najkasnije 2017. mogu biti ugovoreni i krenuti s realizacijom. Daleko od toga da Fond nije ambiciozan jer ne samo da želi mobilizirati 315 milijardi eura različitih investicija, nego i mijenjati postojeću ekonomsku arhitekturu unutar same EU. Zato je Komisija uz prijedlog legislative za uspostavu Fonda, uputila i set mjera za provedbu strukturnih reformi i takozvanu pametnu konsolidaciju.

Da bi to postigla, Komisija je perdstavila nove smjernice o primjeni postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu kako bi se ojačala poveznicu između strukturnih reformi, investicija i fiskalne odgovornosti u poticanju ekonomskog rasta i otvaranju novih radnih mjesta. Kako je pojasnila eurozastupnica HDZ-a Ivana Maletić: "To znači da će na temelju jasnog i kvalitetnog plana strukturnih reformi države članice koje su u proceduri prekomjernog deficita, poput Hrvatske, moći dobiti produljenje roka za korekciju, odnosno mogućnost sporije fiskalne konsolidacije jer je važno ostaviti dovoljno prostora za nova ulaganja i troškove provedbe reformi". Državama članicama će se u cilju poticanja investicija omogućiti privremena odstupanja od srednjoročnog proračunskog cilja ili od dogovorenih fiskalnih prilagodbbi s tim da Komisija sve to uvjetuje različitim kriterijima. 

Preventivno djelovanje
Komisija će s ciljem snažnijeg preventivnog djelovanja zahtijevati veću fiskalnu prilagodbu, odnosno uštede u razdobljima rasta, a manju fiskalnu prilagodbu u razdobljima krize. Pojednostavljeno rečeno, bit će manje stroga prema članicama i njihovim deficitima u nastupima krize. Pitanje je samo zašto je Komisija na primjenu jdnog od osnovnog pravila u ekonomiji toliko čekala, pogotovo nakon što mjere štednje nisu pretjerano pomogle niti jednoj zemlji na koju su se do sada primijenile.