Makedonija u regiji prednjači po aktivnim mjerama poticanja stranih ulaganja i ukupnom poslovnom okružju.

Ta država zauzima vodeću poziciju na mnogim regionalnim, europskim, pa čak i svjetskim gospodarskim rang-listama, primjerice, prema posljednjem Izvještaju o globalnoj konkurentnosti za 2014. i 2015. godinu koji izdaje Svjetski ekonomski forum, Makedonija je zauzela 63. mjesto, najbolje u regiji, ispred Crne gore na 67. mjestu i Slovenije na 70. mjestu (Hrvatska je pala sa 75. na 77. mjesto).  Ipak, Makedonija, u kojoj je BDP prošle godine narastao 3,9 posto, a ove godinu očekuje rast od 4,1 posto, doživljava kako piše makedonski portal Kapital odljev domaćih kompanija tj. kapitala u susjedne zemlje, kao što su Bugarska i Albanija, ali najviše u Srbiju. Sve veći broj poduzeća odlučilo je zatvoriti ili smanjiti poslovanje u Makedoniji i preseliti ga u Srbiju.

Bez pritiska države 
Razlog tome je, kako navodi Kapital, jednostavan. Dok strani investitori u Makedoniji dobivaju sve pogodnosti i ne plaćaju gotovo nikakve troškove, makedonske tvrtke uništavaju neporezna davanja koja moraju platiti. Strani investitori su, naime, oslobođeni poreza, doprinosa za zaposlene, dobivaju najbolje infrastrukturne uvjete bez plaćanja i drugu potporu države, dok makedonski poduzetnici bezuspješno traže osnovne infrastrukturne uvjete i porezne olakšice. Zato sve više makedonskih poduzetnika započinje posao u Srbiji, gdje su oni strani ulagači koji dobivaju bolje uvjete.

"Makedonske tvrtke privilegirane su u Srbiji i nisu pod stalnim pritiskom države, a u Srbiji osim što imaju pristup mnogo većem tržištu, budući da su tamo registrirane mogu lakše pobijediti na natječajima. Zakonska regulativa je tolerantnija nego u Makedoniji, kazne za tvrtke i troškovi za zaposlene su niži", rekao je za Kapital jedan makedonski poduzetnik koji dobro poznaje uvjete poslovanja u obje države. Srbija je Makedoncima posebno zanimljiva i zbog sporazuma o slobodnoj trgovini s Rusijom, koji je postao još privlačniji nakon uvođenja zapadnih sankcija Rusiji. Zato brojne makedonske izvozne kompanije koje proizvode hranu planiraju otvaranje tvornica u Srbiji ili mogućnost udruživanja sa srpskim partnerima preko kojih bi bez carine izvozili u Rusiju. Za izvoz iz Makedonije u Rusiju plaća se carina od 16 posto. 

Nove prilike
Poduzetnici iz Makedonije koji su povezani sa Srbijom kažu za Kapital da srpsko tržište nudi mnogo veće mogućnosti. Trajan Angeleski iz kompanija Ariljemetal iz Skoplja, tvrdi da su tek kada su otišli u Srbiju vidjeli šta znači veće tržište te da su kroz rad i iskustvo u Srbiji otvorili vrata tržišta u Zapadnoj Europi. Boban Todorovski iz Kumanova, bivši vlasnik tvornice Stilkon, koji već nekoliko godina posluje u Srbiji kaže da zakonska regulativa dopušta razmjenu radnika i dobara između dvije zemlje, međutim porezi su niži u Makedoniji. "Ali, veličina tržišta je doista presudna. Tržište od osam milijuna ljudi nudi daleko više mogućnosti od tržišta od dva milijuna", objašnjava Todorovski. 

Ulažu u gradnju

Spomenici, fontane, mostovi

Rast makedonskog gospodarstva proteklih se nekoliko godina oslanjao na građevinski sektor kojeg su snažno podupirale investicije vlade u megalomanski projekt Skoplje 2014. U sklopu tog projekta grade se brojni spomenici, fontane, novi mostovi, ali i zgrade koje su nestale tijekom velikoga potresa iz 1963. Javni dug Makedonije dosegnuo je sredinom prošle godine 40,8% BDP-a, odnosno 3,3 milijarde eura.