Stručnjaci iz domaće IT industrije nisu iznenađeni što tvrtke pokazuju velik interes za registrom udruga i registrom birača. Ističu da je registar udruga dobar pokazatelj ciljnih grupa na određenom području dok je registar birača, koji sadrži i broj glasača na pojedinoj adresi, dobar pokazatelj prostorne raspršenosti stanovništva.

Ivo Ritz, direktor tvrtke Napredni poslovni sustavi, koja je pokrenula portal Statistika kaže da će kroz godinu-dvije open data, big data, te standardi za razmjenu podataka poput XBRL-a, kojeg zasad u Hrvatskoj tek sramežljivo najavljuju Hanfa i ZSE, postati uvriježeni. "XBRL standard bi mogao postati dio europskih direktiva vezanih za kontrolu banaka, burzi i osiguravajućih društava, a kasnije i poslovanja općenito", kaže Ritz.

Europska komisija je s 1. siječnja otvorila s udrugom Big Data Value Association javno-privatno partnerstvo vrijedno 2,5 milijardi eura čiji je cilj da EU tvrtke u idućih pet godina zauzmu 30 posto tog novog tržišta koje raste 40 posto godišnje i već sad vrijedi blizu 30 milijardi dolara.  Uz to, Neelie Kroes navodi da su podaci krvotok nove ekonomije koji će do 2020. u EU otvoriti 100 tisuća novih radnih mjesta. Ritz kaže da SEC pokazuje u kojem smjeru idu regulatori diljem svijeta. "Usvojit će XBRL standard za objavu poslovnih podataka jer olakšava analitiku", zaključuje Ritz.

Registar udruga utječe na promociju

Tvrtkama su za sve od investicija preko promocije pa sve do prodaje važni ključni igrači i njihova podrška. Ivo Ritz pojašnjava da su udruge pokazatelj interesa građana i svojevrsna mjesta susreta ključnih ljudi iz određenog područja interesa. Dodaje da zato nije neobično što taj registar zanima tvrtke.

"Trgovci primjerice mogu kroz udruge brzo povećati broj kupaca ili osigurati lojalnost kroz popuste", kaže Ritz.

Popis birača diktira stanje na skladištima trgovina

Popis birača, koji se povlači iz aktualne baze podataka o prebivalištima, sadrži podatak koliko birača živi na određenoj adresi iz čega je moguće iščitati disperziju stanovništva koja je važan pokazatelj za sve biznise. Tvrtke na temelju točnih podataka o disperziji stanovništva planiraju distribuciju, znači disperziju trgovina, dinamiku opskrbe a time i vlastite nabave.

Nadalje, ti su im podaci važni za praćenje lojalnosti korisnika i rizika naplate. Bankama registri omogućuju da preciznije ocjenjuju i prate kreditni rizik poput rizika neplaćanja odnosno defaulta. Banke stoga analiziraju demografske, financijske, stabilnosne i ekonomske podatke o korisnicima te na temelju toga procjenjuju kreditni rizik.

Telekomima registri mogu poslužiti da prate odljev korisnika po određenom području i da tako preciznije planiraju svoje promotivne i prodajne aktivnosti.

Korak dalje je dodati tim podacima informacije iz popisa stanovništva, koji posjeduje DZS, te korištenjem tehnologija velikih podataka upotrijebiti data cube, odnosno podatkovnu kocku za detaljniju analizu kroz vrijeme. Riječ je o metodi gdje se tablice podataka slažu jedna za drugom u vremenskom nizu, čime nastaje kocka podataka. U tablicama primjerice stoji geografska disperzija stanovnika u odnosu na određenu grupu proizvoda, poput pive, sokova, pelena, mlijeka, interneta, kreditnih kartica, životnih osiguranja i drugih proizvoda i usluga. Zatim se slažu nove i nove tablice kojima se prati tijek prodaje tih proizvoda i usluga tijekom vremena. Tako može se vrlo detaljno pratiti potražnja za određenim proizvodima tijekom vremena.

Popis dobavljača za državu ključan investitorima

Ministarstvo financija odnedavno objavljuje podatke o tome koliko koja tvrtka radi s ministarstvima, zavodima i agencijama, a ta je informacija ključna za domaće i strane investitore. Ivo Ritz pojašnjava da je točno da investitore zanima prihod, dobit, broj zaposlenih i likvidnost tvrtki. No, osim toga za odluku o akviziciji ili poslovnoj suradnji važan im je podatak o strukturi prihoda tvrtke.

"Nije isto ako tvrtka u Hrvatskoj radi razvoj i sve izvozi ili ako tvrtka više od 60 posto prihoda ostvari u radu za državu", kaže Ritz.

Pojašnjava da ako investitor već ima biznis koji ima proizvod koji bi mogao plasirati državi, onda mu je potencijalna kupnja ili suradnja s tvrtkom koja mnogo radi s državom interesantnija nego kupnja tvrtke koja radi za izvoz.

"Ili investitor možda baš upravo traži tvrtku koja ovdje ima razvoj i prodaju u svijetu, jer je gospodarska situacija u Hrvatskoj nepovoljna", navodi Ritz.