Transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini između EU i SAD-a (TTIP) neće imati nikakve pozitivne utjecaje na Sloveniju.
Dapače, prema studiji koju je naručilo Ministarstvo gospodarstva Slovenije, zbog sporazuma će 1500 ljudi ostati bez posla, a slovenski BDP će u sljedećih 10 godina biti manji 0,3 posto. Kako je na RTV Slovenije pojasnio ministar gospodarstva Marjan Hribar, studija je pokazala da će učinci kontroverznog sporazuma biti neznatni, odnosno blago negativni.
Nema detaljne studije
"Glavni uzrok je mali opseg trgovanja Slovenije sa SAD-om. Osim toga, anketa je pokazala da slovenska poduzeća ne poznaju sporazum niti za njega imaju posebnog interesa", naglasio je Hribar. Upravo je netransparentnost pregovora, u kojima je Europska komisija skrivala pregovaračke pozicije od europske javnosti, bila jedna od većih primjedbi brojnih udruga civilnog društva i pojedinih grupacija u Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima. Komisija je nakon reagiranja europske pravobraniteljice za pristup informacijama, nedavno počela objavljivati pregovaračke pozicije EU na svojim službenim stranicama. Dokumenti su puni tehničkih izraza pa će svima zainteresiranima trebati vremena za cjelovitije analize. Hribar je dodao i da je svaka članica EU naručila sličnu studiju pa smo tako posredno preko slovenskog ministra saznali da je i Hrvatska trebala napraviti sličnu.
Za razliku od Slovenije, pitanjem utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo se ne bavi Ministarstvo gospodarstva, nego Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Iz njega su nam pak odgovorili da "detaljna studija još nije izrađena jer još uvijek nisu poznati brojni ključni rezultati pregovora". Dodaju ono što ponavljaju svaki put kada im se postavi pitanje o TTIP-u: "Iako, najznačajniji utjecaj TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo očekuje se snižavanjem carina, liberalizacijom trgovine uslugama, otvaranjem tržišta javnih nabava i ulaganja. TTIP će, prema mišljenju hrvatskih gospodarstvenika, doprinijeti lakšem poslovanju, pogotovo za male i srednje poduzetnike". Pri tome nije jasno na koje hrvatske gospodarstvenike misle u MVEP-u i jesu li proveli anketu među njima kao što su to napravili u slovenskoj vladi i u kojoj je vidljivo da slovenski gospodarstvenici nemaju pojma o čemu se tu radi.
Bez narušavanja standarda
Osim toga, u slovenskoj studiji se navodi kako su sadašnje carine između ova dva entiteta ionako minimalne. Za razliku od hrvatske službene politike koja snažno podržava pregovore EU i SAD-a, u ostalim zemljama EU-a kritičko propitivanje sporazuma mnogo je snažnije pa je tako nedavno mađarski državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i trgovine izjavio kako će ta zemlja staviti veto na TTIP ako se tijekom pregovora bude inzistiralo na olakšavanje ulaska GMO-a u zemlje EU-a. Dodao je da slično razmišlja i njemačka službena politika.
I Hribar je, za razliku do svojih hrvatskih kolega, još jednom naglasio da Slovenija neće pristati ni na kakvo snižavanje standarda, pogotovo na području hrane te je naglasio da je njegova vlada vrlo suzdržana po pitanju spornog mehanizma za rješavanje sporova između ulagača i država (ISDS) po kojima bi se korporacijama dala mogućnost da prijetnjom tužbi pred nezavisnim arbitražnim tijelima utječu na legislativne procese u nekoj državi. Vlade EU-a sve više prigovaraju TTIP-u pod pritiskom vlastite javnosti koja se boji snižavanja standarda i prevelike korporacijske moći. Čini se da samo u hrvatskoj Vladi i parlamentu vlada konsenzus kako je u pitanju vrlo dobar sporazum, iako nisu ni počeli raditi studiju o utjecaju TTIP-a kao što je to učinila Slovenija i brojne druge zemlje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu