Na europskim se burzama u ponedjeljak ujutro trguje nesigurno jer ulagače zabrinjava grčka politička kriza, dok tržište podržava nada da će Europska središnja banka (ECB) uskoro dodatno ublažiti monetarnu politiku.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na petak, kada je pao 0,4 posto.

Londonski FTSE, pariški CAC i frankfurtski DAX indeks bili su u 9,30 sati u plusu do 0,3 posto, nakon početnih gubitaka.

Europske ulagača najviše zabrinjava politička kriza u Grčkoj, gdje će se 25. siječnja održati izvanredni parlamentarni izbori, na kojima bi pobjedu mogla odnijeti stranka Syriza, koja traži daljnji otpis državnih dugova, mimo sadašnjeg dogovora između Atene i Europske unije te MMF-a.

Njemački mediji pisali su tijekom vikenda da je kancelarka Angela Merkel spremna dopustiti izlazak Grčke iz eurozone, no njezin zamjenik Sigmar Gabriel kazao je da Njemačka želi da Grčka ostane u tom bloku.

"Ulagače ponovno zabrinjavaju moguća previranja u eurozoni. Po scenariju iz noćne more, to bi ponovno moglo povećati cijenu zaduživanja za druge prezadužene članice tog bloka, kao što su Italija, Španjolska i Portugal", kaže Jonathan Sudaria, analitičar u tvrtki London Capital Group.

S druge strane, podršku tržištu pruža nada ulagača da bi čelnici Europske središnje banke već na sjednici 22. siječnja mogli dodatno olabaviti monetarnu politiku.

Špekulacije o tome potaknule su izjave predsjednika ECB-a Marija Draghija da je rizik da središnja banka neće ispuniti svoju zadaću održavanja stabilnosti cijene veći nago prije šest mjeseci te da su nove poticajne mjere moguće već na početku ove godine.

"Tehnički se pripremamo na prilagodbu veličine, brzine i sastava naših mjera početkom 2015. ako to bude nužno", kazao je u petak Draghi u intervjuu njemačkom financijskom dnevniku Handelsblatt.

Istaknuo je da je i program kupnje državnih obveznica jedna od mogućih mjera kako bi se potaknuo rast kreditiranja i gospodarstva te suzbila opasnost od deflacije.

"Tržišta su iz njegovih izjava zaključila da je spreman uvesti kvantitativno popuštanje monetarne politike, odnosno kupnju državnih obveznica", kaže Shin Kadota, strateg u Barclays banci.

Zbog toga je jutros tečaj eura prema dolaru potonuo na najnižu razinu u gotovo devet godina, ispod 1,20 dolara.

Loše na tržišta utječu i podaci koji ukazuju na anemičan rast gospodarstva eurozone, Kine i Japana, kao i nemogućnost oporavka cijena nafte, nakon što su u posljednjih šest mjeseci potonule više od 50 posto.

Jutros se na londonskom tržištu cijena nafte kreće oko 55,80 dolara po barelu, što je oko 30 centi više nego u petak, no u jednom je trenutku zaronila na novu najnižu razinu u pet i pol godina, 55,36 dolara.

Zbog svega toga splasnula je sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, pa je trenutačno terminski S&P 500 indeks u minusu oko 0,2 posto, što znači da bi poslijepodne cijene dionica na Wall Streetu mogle pasti četvrti dan zaredom, ako u međuvremenu ne dođe do preokreta.

Zbog toga su danas i na azijskim burzama cijene dionica pale. Oko 9,30 sati MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,6 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks oslabio 0,2 posto, na 17.408 bodova.