Ukupni bruto inozemni dug Hrvatske, prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), iznosio je krajem kolovoza 45,8 milijardi eura, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) predviđaju da će, u uvjetima očekivanog pada gospodarstva već šestu godinu zaredom, razina inozemnog duga do kraja ove godine ostati na razinama od oko 107 posto BDP-a.

Premda je već treći mjesec zaredom zabilježio blagi pad na mjesečnoj razini, za 0,1 posto, na godišnjoj je razini, u odnosu na kolovoz prošle godine ukupan bruto inozemni dug veći za 0,2 posto, dok je u usporedbi s koncem prošle godine niži za 0,2 posto ili 100 milijuna eura, navode iz RBA.

Krajem kolovoza, sektor trgovačkih društava zadržao je svoj udio od 40 posto u ukupnom bruto inozemnom dugu. S iznosom od 18,3 milijarde kuna koncem kolovoza, zabilježio je blagi mjesečni pad od 0,4 posto, dok je na godišnjoj razini veći za 0,5 posto. U usporedbi s koncem prošle godine, bruto inozemni dug sektora trgovačkih društava veći je za 384 milijuna eura ili 2,1 posto.

Dug sektora opće države u strukturi ukupnog bruto inozemnog duga tijekom niza recesijskih godina u Hrvatskoj bilježio je kontinuirani porast te je koncem kolovoza dosegnuo 28 posto udjela, što je primjerice za 12 postotnih bodova više nego krajem kolovoza 2009. godine.

Prema novoj metodologiji ESA 2010, dug HAC-a i ARZ-a je reklasificiran iz podsektora trgovačkih društava u sektor opće države te je krajem kolovoza iznosio 12,9 milijardi eura ili 0,3 posto više nego u srpnju. Na godišnjoj razini, zabilježio je snažan rast, za više od milijardu eura ili 9,5 posto. Također, u usporedbi s koncem prošle godine, bruto inozemni dug države povećao se za 1,1 posto.

Udio duga drugih monetarnih financijskih institucija tijekom niza proteklih godina ima tendenciju godišnjeg pada u strukturi ukupnog bruto inozemnog duga. Krajem kolovoza, s udjelom od 18 posto, dug drugih monetarnih financijskih institucija iznosio je 8,3 milijarde kuna. Taj je iznos 0,4 posto manji nego u srpnju, a posljedica je razduživanja ovog sektora. Na godišnjoj razini zabilježio je dvoznamenkasti pad od gotovo 13 posto, dok je u usporedbi s koncem prošle godine manji za 9,1 posto.

"Do kraja godine očekujemo daljnji nastavak razduživanja institucionalnog sektora monetarnih i financijskih institucija, dok će istovremeno visoke potrebe države za novim zaduženjima već u narednim objavama potvrditi tendenciju rasta državnog duga te njegovog udjela u ukupno iskazanom bruto inozemnom dugu. U uvjetima očekivanog pada gospodarstva već šestu godinu zaredom, predviđamo da bi se razina inozemnog duga do konca godine mogla zadržati na razinama od oko 107 posto BDP-a", zaključuju iz RBA.