Vladimir Kristijan, od lipnja novi čelnik domaće razvojne banke nakon 21 godine mandata Antona Kovačeva, za sebe kaže da ne želi širiti lažni optimizam, no smatra da razloga za optimizam ima. O prvih pet mjeseci na čelu HBOR-a, utjecaju politke, planovima i ciljevima govori u intervjuu Poslovnom dnevniku.  

Bili ste prvi red do Uprave u Erste banci, zašto se napravili zaokret i otišli u državnu službu?
Došao sam do faze u životu kad sam smatrao da mogu dati još više i onda je došla prilika za HBOR. Kao direktor za SME dugo godina sam surađivao s bankom i  dobro sam znao što je HBOR, koje proizvode ima te što je dobro, a što loše. Ključno je da sam smatrao da je znanje koje sam stekao u 13 godina u Erste grupi bila dobra osnova za smisleni prijenos znanja iz jedne komercijalne u razvojnu banku, poput energije i poduzetničkog duha.

Prošlo je pet mjeseci; kakvi su dojmovi?
U HBOR-u su dobri ljudi, žele raditi, prihvaćaju promjene i stvari žele promijeniti  na bolje. To mi je bilo ključno jer bez toga nema uspjeha. 

Imate li otvorene ruke za kadrovske promjene?
Nisam pristalica naglih kadrovskih promjena. Smatram da ljudi iz sustava uvijek trebaju dobiti priliku da pokažu znanje, kvalitete i motivaciju. Mogu reći da prvenstveno računam na postojeći kadar, no zasigurno će biti i određenog novog zapošljavanja i to prvenstveno bankarskih specijalista. Sustav dosad nije bio postavljen na način da preuzima puno direktnog rizika, no ako želimo bolje pratiti SME segment i preuzeti veći rizik  ključna su nam specijalistička znanja. Već ovaj mjesec krećemo sa specijaliziranim edukacijama zaposlenika. 

A što vas je negativno iznenadilo?
Postoji potreba mijenjanja i ubrzanja procesa odobravanja kredita, to mi je jedan od prioriteta. Odobrenje kredita trebalo bi trajati do desetak dana, ako ide preko banke, to dosad nije bio slučaj. 

Došli ste iz privatnog biznisa, gdje se vlasnik vodi logikom profita, u razvojnu banku koja funkcionira po drugačijim uzusima. Uostalom promijenio se Zakon o HBOR-u i Vlada ima puno veći utjecaj. Koliko ste samostalni u poslu?
Što se tiče odlučivanja, zna se što može raditi uprava i koje su ovlasti NO-a. 

Znalo se i prije pa je bila afera Šegon, Digtel…
Ne ulazim u period prije jer ne bi bilo korektno. Činjenica je da smo državna banka, imamo NO sa šest ministara. U proteklih pet mjeseci nije bilo političkih pritisaka. Sve plasmane koje radimo, radimo na bazi bankabilnosti, odnosno isplativosti. Ne primjenjujemo kreditne politike koje važe za poslovne banke jer onda razvojna banka ne bi imala smisla: to znači da pratimo početnike, imamo fleksibilnije politike za EU fondove i SME segment jer to su strateški sektori za jačanje hrvatskog gospodarstva. Početnici, primjerice, nisu tržišni segment i njih banke neće financirati već razvojna banka čime omogućavamo samozapošljavanje. SME je iznimno pogođen krizom, nenaplativi krediti su oko 30 posto na razini cijelog bankarskog sustava i tu HBOR mora dati doprinos da se olakša nastavak poslovanja, ali uvjet je da imaju održivi poslovni model i perspektivu.

Dakle, dosad vas nitko nije zvao da odobrite nekom kredit?
Ne, takav tip poziva nisam doživio.

Što konkretno znače fleksibilniji kriteriji kreditiranja?
Primjerice, nedavno smo uveli subordinirani dug ili mezzanin financiranje. Radi se o dosta rizičnom proizvodu. Ako tvrtka ima investiciju i nedostaje joj dio vlastitog učešća, najmanje 15 posto, a poslovna banka traži do 30 posto, onda ako je projekt dobar, HBOR će pokriti tu razliku od 10 ili 15 posto koji se tek otplaćuje nakon osme godine. Na taj način rezultat je puno isplativiji projekt; banka dobiva sigurnost da će se prvo otplatiti njezin kredit, a tek potom mezzanina i HBOR je na drugom mjestu hipoteke. To je ono što dosta rade razvojne banke, posebno u zadnjih nekoliko godina, a sad ga treba prepoznati naše tržište i poduzetnici.

Zamislili ste HBOR na tri stupa?
Dosad se HBOR prvenstveno fokusirao na kreditiranje, a u manjoj mjeri na garancije. Ubuduće će se poslovanje temeljiti na tri stupa poslovanja; kreditiranje kroz 28 programa koje ćemo optimirati iduće godine na 10-ak da olakšamo snalaženje. Drugi stup su garancijski poslovi: uz postojeće izvozne garancije, davat ćemo i domaće garancije čime ćemo olakšati realizaciju tvrtkama s poteškoćama u zatvaranju financijske konstrukcije. I treći stup je vencture kapital, equity financiranje ili mezzanin. Uveli smo mezzanin, to je pilot za koji smo stavili 200 milijuna kuna limit za 2015. i ovisno o razvoju mijenjat ćemo ih u hodu. Kad je u pitanju equity, radimo ga indirektno putem FGS-ova u kojima HBOR zastupa interese države, a ti su fondovi trenutno na oko 50 posto iskorištenosti limita.

Vaš prethodnik zagovarao je stvaranje fonda oko milijarde kuna za financiranje tvrtki iz predstečajne nagodbe, vi ste za njih limitirali iznos na najviše 200 milijuna kuna. Znači li to da sumnjate u uspjeh predstečajnih nagodbi?
Konceptualno gledano, mislim da su one dobra stvar, bez njih 99 posto firmi ne bi preživjelo. Nagodbe su omogućile da 5 posto firmi, možda 10, ima šansu za nastavak posla. Problem je manipulacija, poput prijava nerealnih tražbina. No, za financiranje ključno pitanje je tretman takvih plasmana jer kad nagodba uspješno prođe dolazi realni život kada trebate dogovarati poslove. Tada vas netko traži garanciju za dobro izvršenje posla, obrtna sredstva, a tvrtke to rijetko imaju dok banke predstečajnu nagodbu tretiraju kao nenaplativni plasman. Da se može tretirati kao bonitetni plasman mora proći najmanje 12 mjeseci od zaključenja nagodbe uz uvjet da tvrtka sve tekuće obveze podmiruje u roku 30 dana. 

Koja je uloga HBOR-a?
Mi želimo putem garancijskih poslova podržati zaključenje novih poslova u suradnji s ključnim vjerovnicima. Spremni smo i sami ulaziti u određenim slučajevima, no prvenstveno s vjerovnicima koji imaju interes u zaštiti svoje tražbine. To gledamo kao metodu podjele rizika kako bi zajedno regenerirali tvrtke za budućnost.

No, milijardu kuna nije realna brojka?
Po mojoj procjeni to je previše. Stavili smo limit od 200 milijuna kuna, no ako se pokaže da je to premalo, povećat ćemo limit. Imamo 300 milijuna kuna kroz garancije i 200 milijuna kuna za kredite. Garancije su zamišljene da u jednom dijelu služe za zatvaranje financiranja i za tvrtke u predstečajnoj nagodbi, no one uključuju i ostale tvrtke u SME segmentu.

Biste li se složili s procjenom analitičara da su nagodbe samo odgođeni stečajevi i da realno predstavljaju novi val recesije?
Vrijeme će pokazati. Sad je oko 2100 tvrtki uspješno završilo nagdobu, moja procjena je da će ih oko 5 posto realno nastaviti zdravo poslovati. Za neke će uslijediti likvidacija, za neke stečaj.

Koja su vam prolazna vremena, ciljevi za 2015.?
Ključan cilj mi je intenziviranje kreditne aktivnosti; ove godine ćemo završiti s pet milijardi kuna odobrenja. Plan za iduću godinu je najmanje 6 milijardi kuna odobrenja. To smo si zacrtali i to moramo realizirati jer bez toga nema pomaka u ekonomiji. Ciljani segment nam je segment malog i srednjeg poduzetništva, poseban naglasak nam je na izvozu, ključni partneri su nam poslovne banke  jer imaju distributivnu mrežu u cijeloj Hrvatskoj i know-how i zato smo uveli program okvirnih kredita, potičemo model podjele rizika. Danas likvidnost nije problem već rizik, posebno u malom i srednjem poduzetništvu. Razmatrat ćemo i direktno financiranje i to više nego dosad, posebno za SME i projekte iz EU fondova.  

Poseban naglasak je na izvoznicima i EU fondovima?
Da, to su dva segmenta gdje ćemo dati naglasak. Odobrili smo treći novi proizvod za EU fondove, program ruralnog razvoja, ribarstva i vinsku omotnicu. Omogućit ćemo financiranje do 14 godina ročnosti, do 3-5 godina počeka i kamatna stopa tri posto ili više, ovisno o potpori. Kad je u pitanju izvoz HBOR provodi 8 od 41 mjere Vlade, a izvoz nam je najmanje 30 i 40 posto ukupnog volumena kredita. Uveli smo program za male izvoznike i želimo dati vjetar u leđa onima koji tek postaju izvoznici tako da im osiguravamo i do 90 posto potraživanja, ali kroz informacije o tim tržištima. Iduće godine implementirat ćemo i savjetodavnu ulogu izvoznicima, a tu će HBOR biti 'one stop shop' za izvoznike, jer želimo da izvoznik što manje 'šeće' i skuplja informacije.U Hrvatskoj posluje oko 5000 malih izvoznika koji su u 2013. u ukupnom izvozu sudjelovali s 12 posto, odnosno 11,8 milijardi kuna. To je dobra poluga za povećanje ukupnog izvoza. 

Nema rasta bez investicija malih i srednjih tvrtki

Kako ćete poslovati u 2014., i što je cilj za 2015.? 
Ovu godinu završit ćemo s profitom oko 170 milijuna kuna, nešto manje nego godinu prije. Dobit HBOR-a će padati jer povećavamo marže prema poslovnim bankama da motiviramo kreditiranje, no ne smijemo poslovati s gubitkom. Stvar je u rejtingu banke što utječe na trošak financiranja. Iako za nas jamči Hrvatska, dobit je nužna da zadržimo dobar status prema rejting agencijama jer nitko ne voli pozajmljivati gubitašima. 

HBOR može pomoći do jedne mjere, ali koliko recesija može trajati? 
Ne bi smjela dugo. Jedno rješenje je orijentacija na izvoz. Drugo je fokus na projekte EU fondova što može povećati investicije. No, nema povratka rastu dok god se značajna investicijska aktivnost ne dogodi u segmentu malih i srednjih poduzetnika.