Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale, jer su ulagače obeshrabrili slabi gospodarski pokazatelji iz Kine i Japana, te smanjenje kreditnog rejtinga Italije.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto, na 1.399 bodova, nakon što je u petak skočio 1,8 posto.

Frankfurtski DAX, londonski FTSE i pariški CAC indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 0,2 i 0,5 posto.

Talijanski MIB indeks skliznuo je, pak, 0,7 posto, jer je agencija Standard & Poor's u petak smanjila rejting Italije na BBB-, samo jedan stupanj iznad neinvesticijske razine, ili tzv. 'smeća'.

Daljnji pad gospodarstva i slaba konkurentnost vode prema povećanju ionako golemog javnog duga, poručila je agencija.

To je još jedan udarac za premijera Mattea Renzija, zajedno s porukom njemačke kancelarke Angela Merkel tijekom vikenda da Italija i Francuska moraju više poraditi na reformama.

Zbog toga je jutros na tržištima izbrisan dio dobitaka od petka, kada su cijene dionica snažno porasle, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo podacima o zaposlenosti u SAD-u, koji su pokazali da se rast američkog gospodarstva nastavlja.

S druge strane, Japan je u dubljoj recesiji nego što se procjenjivalo. Prema jutros objavljenoj drugoj procjeni, tamošnji bruto domaći proizvod (BDP) pao je u trećem tromjesečju 1,9 posto na godišnjoj razini, a ne 1,6 posto, koliko je pokazivala prva procjena.

I iz Kine su jutros stigli loši pokazatelji. U studenom je kineski izvoz porastao 4,7 posto na godišnjoj razini, što je manje od očekivanih 8 posto i manje u odnosu na listopadski rast od 11,6 posto. Uvoz je, pak, potonuo za 6,7 posto, nakon što je u listopadu porastao 4,6 posto.

"Pad uvoza po najvećoj stopi od početka financijske krize i propasti banke Lehman je šokantan. To je djelomice posljedica pada cijena sirovina i baznog efekta, no samo ta dva faktora ne mogu biti uzrok tako oštrom padu uvoza. Vjerujemo da je ovaj podatak posljedica i slabosti domaće potražnje, zbog čega jača pritisak na središnju banku da dodatno olabavi monetarnu politiku", kaže Dariusz Kowalczyk, ekonomist u banci Credit Agricole.

Jutros je pod najvećim pritiskom na burzama energetski sektor, što je posljedica ponovnog klizanja terminske cijene nafte na američkim tržištima prema najnižoj razini u pet godina od 63,72 dolara po barelu. Jutros je cijena nafte pala više od 70 centa u odnosu na petak, na 65,05 dolara.

Zbog svega toga, na većini azijskih burzi cijene su dionica danas pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 9,30 sati bio u minusu 0,2 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks jutros ojačao 0,1 posto, na 17.935 bodova, novu najvišu razinu u više od sedam godina. To se zahvaljuje rastu cijena dionica japanskih izvoznika jer zbog pad tečaja jena raste konkurentnost njihovih proizvoda na svjetskim tržištima. Tečaj dolara kreće se jutros iznad 121 jena, na najvišim razinama u više od sedam godina.