Rolex je gotovo jedno cijelo stoljeće sinonim rafiniranog stila i prestiža, simbol za kvalitetno, lijepo i, prije svega, skupocjeno. Za njim posežu oni koji su se uspjeli uspeti na sam vrh slave i poslovnog uspjeha. Na taj način pokazuju svoj status. On je dio njihovog imidža i životnog stila. Masa ljudi, želeći ostaviti “looking classy” dojam, poseže za skupocjenim primjercima savršenog dizajna Rolexa. Visoke cijene od kojih zastaje dah opravdavaju besprijekornom preciznošću, ljepotom koja nadmašuje sva očekivanja, pa su u stanju izdvojiti i po 50.000 dolara ne bi li pokazali kako znaju prepoznati istinsku ljepotu i umjetnost djela svjetskih majstora.

Međutim, nije li apsurdno tvrditi da se zbog nekolicine načičkanih dijamanata, kazaljka nekog ručnog sata kreće preciznije i savršenije od ostalih ? U svakom slučaju, sami prosudite jeste li podoban vlasnik takve dragocje nosti, jer, nađete li se u podzemnoj ili, kojim slučajem u kvartu poput Bronxa u New Yorku, možda vam sljedeći dan neće ni trebati. Nitko ne podcjenjuje kvalitetu, ni ljepotu Rolexa, ali neki ipak ne prelaze olako preko negativnih aspekata poput zaista visoke cijene i dostupnosti onojmanjini koja si ga može priuštiti te se time namjerno ili nenamjerno izdvaja od prosječnog čovjeka.

Priča o Rolexu počela je davne 1908. godine u Londonu. Osnovao ga je tada 24– godišnji Nijemac Hans Wilsdorf. Kompanija se u početku zvala Wilsdorf & Davis, budući da je Wilsdorfov partner bio njegov šurjak Davis. U to je vrijeme većina džepnih satova bila švicarskog podrijetla, a problem s kojim su se svakodnevno suočavali je kako osigurati preciznost satova toliko malim da se mogu nositi na ruci. Osim toga, smatralo se da bi sat na ruci muškarca izgledao previše feminizirano. Wilsdorf je očito bio ispred svog vremena i nije htio slijepo slijediti tadašnji trend, bio je perfekcionist i kao takav je poboljšao standarde za produkciju satova. Naumio je transformirati cijeli stil stvaranja satova te proizvesti manji, elegantniji i efikasniji ručni sat koji bi zamijenio nezgrapne džepne satove. Aegler – mala švicarska kompanija je pristala snabdijevati Wilsdorfa dovoljno malim pokretima koji bi stali u ručni sat. Wilsdorfova produkcija je obuhvaćala razne dizajne, od običnih, elegantnih pa sve do sportskih.

Rolex je 1910. poslao svoj prvi primjerak u švicarsku školu za satove. Dobio je nagradu za prvi ručni precizan sat na svijetu. Sljedeći su Wilsdorfovi prioriteti bili osigurati točnost te pružiti pouzdanost koja se odnosila na otpornost prema prašini i vodi. Budući da je točnost već davno osigurao, orijentirao se na produkciju vodootpornog primjerka i na taj način započeo industrijsku revoluciju satova. Ubrzo se proslavio i s vodootpornim satom koji se promovirao po cijelom svijetu. Ljudi su postali svjesni imena Rolex i otad ime Rolex postaje simbol kvalitete i pouzdanosti, brend je preuzeo vodeće mjesto u svjetskoj industriji satova. Danas, gotovo svaki proizvođač satova slijedi Rolex i nudi vodootporne satove. Interesantno je ime koje mu je Wilsdorf namijenio – Rolex Oyster, (oyster izvorno znači kamenica). Prisjećajući se poteškoće otvaranja kamenice na jednom ručku kojem je prisustvovao, sat je “krstio” tim imenom govoreći da je sat tvrd kao ta kamenica.

Tajna je u duplom zatvaranju koja štiti od prodora vlage, prašine i vode. Svjetskoj javnosti je postao poznat zahvaljujući Wilsdorfovoj dosjetki da ga prezentira uz pomoć jedne mlade Britanke. Naime, Mercedes Gleitze, po zanimanju daktilografkinja je namjeravala preplivati engleski kanal, a Wilsdorf je prepoznao pravi trenutak da dokaže vodootpornost svog sata te joj ga uručio neposredno prije starta uz nazočnost fotografa. Kada je mlada žena trijumfalno stigla do cilja, njezin Rolex Oyster je i dalje besprijekorno radio. Sat je osvanuo na naslovnicama plijeneći pažnju gotovo više od mlade Gleitz.

The Rolex Prince, proizveden 1928, postao je najprodavaniji primjerak sa svojim prepoznatljivim dvostrukim i pravokutnim oblikom. Godine 1931. Wilsdorf ide korak dalje, izumljen je rotor, omogućivši automatsko navijanje, još jedna inovacija koja gura industriju satova na stepenicu više. Rolexu je sve to omogućilo vječnu slavu. Ima prepoznatljiv oblik koji se tijekom godina mijenjao, ali samo u detaljima. Od ostalih satova ih razlikuje prepoznatljivi potpis koji se očituje u njihovom izgledu prateći veliko okruglo prednje obličje.

Poprimio je gotovo univerzalni karakter privlačeći razne profile ljudi opravdavajući svoje postojanje. Sportaše privlači čvrstoća, otpornost, kvaliteta, avanturisti cijene njegovu pouzdanost i odanost, neki u njemu nalaze eleganciju, dok, naravno, ima i onih kojima služi samo kao pokazatelj njihova uspjeha i statusa.

Sedamdesetak godina nakon svog postanka, ovaj se brend dokazao kao borac u najgorim mogućim uvjetima. Prvi Rolex Explorer je proizveden za prvo uspješno osvajanje Mount Everesta 1953., na čelu ekspedicije je bio John Hunt u društvu Edmunda Hillarya i Sherpa Tenzinga. Sat je preživio i tamu morskih dubina s Jacquesom Piccardom. Zadržao je točnost pri izrazito niskim arktičkim temperaturama, kao i visokim saharskim, čak ga ni bestežinsko stanje dalekog svemira nije moglo pokolebati.

Tekst je preuzet iz novog broja magazina Poslovnog dnevnika – Exclusive.