Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić i predstavnici Europske investicijske banke (EIB) na čelu s potpredsjednikom Darijem Scannapiecomu utorak su u Zagrebu razgovarali o sufinanciranju projekata iz EU fondova.

Scannapieca je, na konferenciji za novinare, ocijenio kako je ova godina bila rekordna što se tiče odobrenih projekata. Kazao je kako su prošli listu prioritetnih projekata koje je Vlada identificirala kao dio Junckerovog plana, a slijedeći će korak biti 'screening', koji će odrediti strateške projekte i korake koji bi bili najvažniji.

"Druga tema o kojoj smo razgovarali bila su mala i srednja poduzeća kao ključni pokretač zapošljavanja, pri čemu bi se mogli poboljšati postojeći instrumenti. Zaključili smo da je to tek početak detaljnog posla koji treba započeti", rekao je Scannapieca.

Odgovarajući na novinarski upit, Scannapieca je rekao kako je idući skup Vijeća ministara financija EU (ECOFIN) 9. prosinca, a zatim će se 19. prosinca razgovarati o prispjelim listama, nakon čega će se utvrditi koji su projekti spremni za financiranje. Lista nije zatvorena i moguće je dodati i nove projekte, potvrdio je.

Upitan o LNG projektu, Scannapieca je rekao je da se o njemu također razgovaralo.

Potpredsjednik Grčić je dodao kako je uz Junckerov plan i listu projekata koja kreće u obradu, bilo riječi oko novog zajma za sufinanciranje fondova u idućem razdoblju.

"Imamo već spreman dogovor oko 300 milijuna eura s koliko će EIB u prvoj fazi financirati RH za sufinanciranje EU projekata, što je izuzetno bitno, posebno za predfinanciranje, dok se ne riješe sve formalne pretpostavke za refundacije iz europskih fondova. Vjerojatno će taj iznos biti nešto i veći no što je okvirno dogovoren, a kako bi u drugoj fazi, kada potrošimo prvu tranšu, vrlo brzo i efikasno realizirali drugu fazu tog zajma, jer će nam taj novac itekako trebati. To je najpovoljniji novac, kredit koji trenutno možemo dobiti za sufinanciranje europskih projekata odnosno predfinanciranje", istaknuo je Grčić.

Dodao je da pred slanje nove liste Hrvatska već ima 77 projekata na toj listi. "U procesu njezinog "češljanja" odredili smo koji su nam to projekti prioritetni u smislu prihvatljvosti, uz kriterije koje je definirala Europska komisija, i izdvojili ih iz ostalih projekata za koje planiramo upotrijebiti EU fondove za sufinanciranje", kazao je Grčić.

Napomenuo je da bi se uvjetno moglo reći da postoji A i B listu projekata, ne i formalnu, s ukupno 77 projekata u vrijednosti oko 21,5 milijardi eura, napomenuo je.

"Posebno nam je zanimljivo razmotriti mogućnost da se kroz Junkcerov plan, u financijskom smislu, podupru instrumenti koje već primjenjujemo u potpori malom i srednjem poduzetništvu i ojačamo instrumente podjele rizika kako bi dali nužni impuls poduzetništvu kada je slabija dostupnost (kapitala) preko klasičnih kredita i averzija prema riziku izražena", istaknuo je Grčić.

Na razini EU u prvoj fazi je 2.000 projekata vrijednih 1.300 milijardi eura, od čega se 450 milijardi može realizirati u iduće tri godine (od 2015. do 2017.) što je srednjoročni plan u okviru Junckerovog plana.

Što se tiče hrvatskih 77 projekata u vrijednosti oko 21,5 milijarde eura, procijenjeno je da bi se oko sedam milijardi mogli o realizirati u iduće tri godine uz potporu Junckerovog plana i EU fondova.

"Prema, tome u tom trogodišnjem razdoblju bi se moglo realizirati sedam milijardi eura od čega je pet milijardi eura iz EU fondova. Kad izdvojimo EU projekte, procjena je da u iduće tri godine možemo realizirati oko 1,5 milijarde eura vrijedne projekte koji nisu na listi za financiranje iz EU fondova", kazao je Grčić i dodao da su to projekti 30-ak iz prometne infrastrukture, 17 iz energetike, 15 iz zaštite okoliša i učinkovitosti resursa i 10-ak s područja znanja i digitalne tehnologije. Dokumentacija za njih je već sprema ili će biti spremna u predviđenom roku kad se provede javna nabava i sve što je potrebno, potvrdio je.