Kreditiranje korporativnog sektora ni sljedeće godine, kao u Hrvatskoj, tako i u eurozoni, neće doživjeti ozbiljniju ekspanziju. Prema prognozama vodećih hrvatskih banaka, tijekom 2015. treba očekivati tek blagi rast plasmana poduzećima, i to u najboljem slučaju. Tako Michael Müller, predsjednik Uprave Raiffeisen banke, kaže kako je plan te banke ove i iduće godine zadržati dosadašnju razinu kreditiranja, a nakon toga očekuju rast.
“Najveća teškoća u poslovanju banaka je rast rizika, odnosno bonitet klijenata koji u recesiji ne postaje bolji. Još se ne nazire poboljšanje, no sve da se uvjeti financiranja i poboljšaju, oporavak kreditiranja ovisi isključivo o stanju gospodarstva. Mala i srednja poduzeća i dalje će tvoriti najstabilniji dio potražnje za kreditima banaka”, ocjenjuje Müller. Prema podacima Hrvatske narodne banke za kraj rujna, banke su u dosadašnjem dijelu godine ukupno plasirale 89,1 milijardi kuna kredita tvrtkama, 10 milijardi kuna manje nego lani. Alen Kovač, direktor ekonomskih istraživanja Erste banke ističe da gospodarsko okruženje i dalje uvelike diktira ritam kreditne aktivnosti, s jedne strane kroz kvalitetu same kreditne potražnje, te s druge stane kroz činjenicu da veliki dio klijenata ostaje nesklon novim zaduživanjima i novim ulaganja. “U tom kontekstu zapravo očekujemo stagnaciju kreditne aktivnosti”, ističe Kovač. Iz PBZ-a su kratko poručili kako u segmentu poduzeća sljedeće godine očekuju blagi rast. Zagrebačka je banka ostala nedostupna za mišljenje. Blagi rast očekuju i banke u eurozoni, konkretno prognoziraju rast od 3,3 posto. No, stagnacija je “čarobna riječ” i u eurozoni. Naime, prognoze govore da neće biti prijeđena granica od 4,9 milijardi eura iz siječnja 2009. godine. Štoviše, tu razinu kreditnih plasmana europske banke neće prijeći sve do 2018. godine, smatra dio analitičara.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Političari su toliko bezobrazno opteretili gospodarstvo s najvećim porezima na svijetu (čak 572 razna) da se investitorima ni domaćim ni stranim ne isplati investirati u Hrvatskoj.
Njima nije jasno da investitori investiraju da bi ostvarili dobit.
Zar bi ja trebao dignuti kredit u banci (a svakodnevno mi same banke nude lovu što prije nije bio slučaj) , da bi zaposlio ljude (koji mi nisu u rodu) i na kraju godine svu dobit uplatio banci za kamate.
Bolje se ponašati kao da vas je napao Medvjed , praviti se mrtav , i zaraditi samo za kruh i mlijeko i 300 kuna.
Svaki dan.
Bijeli štrajka poduzetnika ili „veliki dio klijenata ostaje nesklon novim zaduživanjima i novim ulaganjima“. I tako sve do 2018 godine, kažu bankarski analitičari!!!!
A protiv koga štrajkaju poduzetnici ako ne protiv države i protiv bankara???!!! Oni koji ne štrajkaju ti se, kako je Bakić dobro primijetio „utapaju“ jer“ rade samo za državu i banke“!!!( „Potop malih biznisa koji zapošljavaju 420 000 Hrvata“).
Međutim, sada imamo i preusmjeravanje velikih poduzetnika na tržište kapitala, jer „ne žele da im banke uzimaju lovu“, kako je dobro primijetila komentatorka Dozan u prilogu „Na Agrokoru banke neće više dizati lovu“!!!
A naivni „imaoci novaca“ i dalje tvrdoglavo ustraju na bankarskim depozitima, bankarskim dionicama i bankarskim obveznicama! Samo naprijed, možda čete sutra vi na ulicu umjesto radnika i poduzetnika????
Uključite se u raspravu