Odluka Vlade o zapošljavanju 349 službenika na poslovima upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova izazvala je negodovanje u dijelu medija, ali i podjele među sindikatima od kojih jedni prosvjeduju protiv "povećanja birokracije", dok drugi upozoravaju da takve reakcije potiču "mržnju prema javnom sektoru".

Tako je Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS) proglasila nedopustivim da Vlada povećava administraciju odlukom o zapošljavanju još 349 službenika, a istovremeno na vjetrometini ostavlja radnike Ine, Imunološkog zavoda i TLM-a.

HURS smatra da neuspjeh "tisuću službenika za privlačenje investicija" u povlačenju sredstava iz EU fondova pokazuje kako problem nije u broju ljudi, već u njihovoj nestručnosti, nezainteresiranosti i bezidejnosti.

Teško da će novi kontigent službenika išta promijeniti, poručuje HURS i podsjeća da je inozemni dug javnog sektora u zadnje tri godine porastao za 16,5 posto, na 2,4 milijarde kuna.

S druge strane, Vlada ne smatra potrebnim modernizirati pogone INA-e, ne zanima je koliko je Imunološki zavod važan i cijenjen, o realnom sektoru nikada nije vodila računa, a socijalne mjere prvi puta je pompozno donijela prije dva dana, ističe HURS.

Godinama smo upozoravali na nepodnošljivu lakoću kojom se tvornice, poduzeća i mali poduzetnici prepuštaju propadanju, a radnici bacaju na ulicu i postaju socijalni slučajevi, dok se umjesto smanjenja birokracija povećava na uštrb radnika, tvrdi predsjednik HURS-a Ozren Matijašević.

Potpuno suprotno stajalište, međutim, javnosti upućuje Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske koji se obrušio na dio medija zbog njihova napada na Vladu i "nabijanja na nos činjenice kako se, eto, činovnici i dalje množe usprkos odluci te iste Vlade o zabrani novog zapošljavanja".

Medijskim napadima na zapošljavanje 349 specijaliziranih službenika javnosti se "ponovno servira dnevna porcija iracionalnog ponašanja vlasti i začina za obrok mržnje spram javnog sektora", smatra Sindikat državnih službenika.

Iz toga sindikata podsjećaju da je zapošljavanje na tzv. EU poslovima izuzeto od zabrane zapošljavanja još od 2009. godine, odlukom koju je donijela Vlada Jadranke Kosor.

Budući da se od tih 349 službenika traže neka specifična znanja, koja vjerojatno nisu dostupna na internom tržištu rada u državnoj službi, te da, ako se ta radna mjesta većim dijelom financiraju EU sredstvima, a novozaposleni će možda osigurati brže povlačenje novih i Hrvatskoj prijeko potrebnih sredstava iz EU fondova, na cijelu stvar ne treba gledati samo negativno, poručuje sindikat.

Osim toga, iz Sindikata državnih službenika ukazuju i na činjenicu da se uz zapošljavanje službenika na EU poslovima u sustavu obrane do 2017. godine provodi programirano otpuštanje oko 1500 državnih službenika i namještenika.