Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio je u srijedu u Europskom parlamentu u Strasbourgu investicijski plan koji bi trebao pomoći u pokretanju stagnirajućeg gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta.

Juncker je ovoga ljeta kada je izabran za predsjednika Europske komisije obećao da će do Božića predstaviti investicijski plan težak 300 milijardi eura.

"Božić ove godine dolazi ranije. Izvršio sam obećanje. Europska unija danas okreće novu stranicu", započeo je Juncker svoje obraćanje zastupnicima okupljenim na plenarnoj sjednici. "Nudimo nadu Europljanima razočaranim godinama stagnacije", nastavio je Juncker.

Investicijski plan trebao bi u sljedeće tri godine osigurati ulaganja od najmanje 315 milijarda eura.

Plan ne nudi svježi novac, nego uz pomoć postojećih sredstava u proračunu EU-a i doprinosom Europske investicijske banke nastoji privući privatne investicije.

"Nama ne treba novi novac, treba nam novi početak. Trebamo pametno koristiti javni novac kako bismo deblokirali privatne investicije", rekao je Juncker.

"Ovo je najveći napor u nedavnoj povijesti u korištenju proračuna EU-a za poticanje dodatnih investicija", istaknuo je Juncker.

Plan počiva na tri uporišne točke: mobiliziranju sredstava za investicije bez povećanja javnih dugova; usmjeravanju ulaganja na projekte u ključnim područjima poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i inovacija; uklanjanju barijera za investicije u pojedinim sektorima.

Komisija predlaže uspostavu novog Europskog fonda za strateške investicije unutar Europske investicijske banke. Taj fond će raspolagati s 21 milijardom eura početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava prenamjenom unutar postojećeg proračuna EU-a, a pet milijarda će angažirati EIB.

Taj početni kapital od 16 milijarda trebao bi privući 240 milijarda za strateške investicije, poput ulaganja u širokopojasnu mrežu, energetsku i prometnu infrastrukturu, u obrazovanje, istraživanje i inovacije te u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

Pet milijarda sredstava od EIB-a trebalo bi privući 75 milijarda za mala i srednja poduzeća ispod 250 zaposlenih te za poduzeća koja zapošljavaju između 250 i 3000 ljudi.

Uloga toga fonda je da privuče privatna ulaganja, a njegov multiplikatorni učinak se procjenjuje u odnosu jedan prema 15. To znači da jedan euro javnih sredstava uloženih u fond u konačnici daje učinak od 15 eura. U Komisiji navode da je riječ o opreznoj procjeni i da bi taj učinak mogao biti i veći.

Zemlje članice također će moći pridonositi Europskom fondu za strateške investicije, a ta sredstva ne bi im se računala u proračunski deficit.

Plan trebaju potvrditi čelnici država ili vlada zemalja članica i Europski parlament, a Juncker očekuje da će postati operativan do lipnja sljedeće godine.

Od zemalja članica će se tražiti da pripreme što veći broj projekata. Prednost će imati projekti koji zadovoljavaju tri kriterija: oni koji imaju europsku dodanu vrijednost, ekonomsku održivost i stupanj spremnosti – bit će izabrani oni projekti čija realizacija može započeti u sljedeće tri godine.

Projekte koji će se financirati birat će neovisno tijelo, a kod izbora projekata neće biti nacionalnih ni sektorskih kvota.

"Neće biti nacionalnih popisa, neće biti političkih igara. Treba nam vaša politička potpora, a ne politizacija fonda", rekao je predsjednik Europske komisije.

Juncker ističe da je ni ovaj plan neće funkcionirati bez strukturnih reformi, koje će omogućiti rast uz pomoć investicija.

"Ovaj fond nije bankomat, nije banka", rekao je.

Najavio je da će plan biti ponovljen i u razdoblju 2018-2020. ako sada bude funkcionirao.

Čelnici glavnih političkih skupina u Europskom parlamentu podržali su najavljeni investicijski plan.

"Bolje je mobilizirati više privatnog novca nego povećavati dugove", rekao je šef EPP-ovih zastupnika Manfred Weber.

"To je ono što smo tražili", rekao je šef socijalista Gianni Pittella.

Šef liberalnog zastupničkog kluba Guy Verhofstadt pozdravio je plan i inzistirao na strukturnim reformama, koje, prema njemu, trebaju biti uvjet za odabir projekata za financiranje.

S druge strane, šef Europskih konzervativaca i reformista Syed Kamall vrlo je skeptičan prema ovom planu. "Gospodine Juncker, recite nam kako ćete uvjeriti privatne investitore i mi ćemo vas podržati", rekao je Kamall.

Planom nije oduševljena niti Europska konfederacija sindikata (ETUC).

"Pozdravljam svaki pokušaj povećanja investicija koje će stvoriti nova radna mjesta, ali ne vjerujem da Juncker može izvući 315 milijardi iz 21 milijarde eura", rekla je glavna tajnica ETUC-a Bernadette Segol.

Komisija procjenjuje da bi ovaj investicijski plan mogao povećati BDP Europske unije za 330 do 410 milijardi eura i stvoriti od 1 do 1,3 milijuna novih radnih mjesta.