Hrvatska poštanska banka, sedmi tržišni igrač na listi najvećih, ima sve spremno za prikupljanje svježeg kapitala. Namjera je izdati 60 milijuna eura vrijednih obveznica, približno 456 milijuna kuna, a uplaćenim novcem HPB će pojačati kapitalne pozicije oslabljene rezervacijama i uskladiti se sa zahtjevima Hrvatske narodne banke.
U informacijskom memorandumu objavljenom na Zagrebačkoj burzi, investitorima se otkrivaju detalji izdanja uz obvezne informacije o poslovanju. Uprava je 14. studenog donijela, a Nadzorni odbor potvrdio četiri dana kasnije, odluku o izdavanju obveznica sa valutnom klauzulom s dospijećem 2020. pri čemu je najmanji iznos uplate 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Jeftinije nego prije
Premda nije naveden dan početka upisa obveznica, čime se potencijalnim ulagačima ostavlja vrijeme da prouče informacije prije otvaranja knjige upisa, ipak je naveden šestogodišnji rok dospijeća što je signal da u HPB-u i Vladi računaju na uspješnu realizaciju izdanja prije kraja godine.
To bi trebao omogućiti i relativno visoki prinos postavljen u rasponu od 5,25 do 5,75 posto koji će se obračunavati i isplaćivati u fiksnom iznosu u polugodišnjim ratama. No, u usporedbi s ranijim hibridnim depozitom Croatia Lloyda i Croatia osiguranja od 150 milijuna kuna (koji se u kapital zbog isteka dospijeća ne računa od ljeta) na koji je HPB plaćao 11 posto kamate godišnje, nova obveznica bit gotovo dvostruko jeftiniji izvor kapitala.
Regulatorni minimum
Nakon 400-tinjak milijuna kuna novih rezervacija za plasmane iz razdoblja Josipa Protege koje je nova Uprava na čelu s Tomislavom Vuićem izdvojila po izravnom nadzoru regulatora, HPB je krajem rujna objavio gotovo 410 milijuna kuna gubitka. Stopa adekvatnost kapitala posljedično se spustila na 8 posto pa je svježa injekcija nužna za povratak na regulatorni minimum.
Jačanje banke nužno je, ne samo da bi mogla opstati u žestokoj tržišnoj utakmici s konkurencijom velikih europskih bankarskih grupacija, već i za postizanje pristojne cijene uoči najavljene potrage za strateškim kupcem u koju država namjera krenuti u narednoj godini.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.trebali bi osmisliti ponudu da privuku nešto od 150 mil.€ od štediša iz LB i evo pola milijardice, ali tko će to ?
CO vrijedi onoliko, koliko jer trziste spremno za njega dati. Koliko je meni poznato, CO u zadnjih dvadeset godina nije uplatio niti jednu kunu dividende u drzavni proracun. Cemu onda sluzi? Za nekompetentne uhljebe, politicare, koji satima vise u Okrugljaku i trace vrijeme u jenjetinu!?
Vise ce drzava koristi imati od ovih 28% CO-a, kad nova metla dobro pocisti, nego prije kad je bila vecinski vlasnik. Isto bi se to dogodilo i sa HPB-om, koji isto samo od drzave trazi a niti za bankare, u najboljim godinama (2000-2009), nije niti kune uplatila u drzavni proracun. Upravo suprotno – stvorila je samo dubioze, koje nisu cak niti za bad bank, jer se cak ni manjim dijelom ne mogu naplatiti. Zato ne treba kukati za prolivenim mlijekom i toboze nekim poklanjanjem, nego treba sto hitnije naci seriozne privatne partnere, koji su kompetentni i sto je najvaznije imaju novac. Ako je vec tako, zasto onda ne Adris? Bar placaju porez u Hrvatskoj i otvaraju radna mjesta. Od ribogojilista, preko turizma i duhanskog sektora pa sve do osiguranja.
Jeste primjetili hibrid od 150 milja kn koji croatia osiguranje ima u hpb.
ispast će na kraju da je adris manje platio za dionice crosa nego što cros ima keša po bankama na depozitima . koja je ovo država,circus maximus.
Bolje bi bilo da su isli u dokapitalizaciju, nego na obveznice. Da im je kojim slucajem Adris usao sa 25% plus jedne dionice, doveo bi u upravu top management, koji bi banku srednjorocno stabilizirao i odvojio je od drzavne sise. Avako nisam bas siguran u uspjeh, jer ce premija na obveznice biti relativno viskoka, a rizik snosi drzava, kao jedini vlasnik.
Uključite se u raspravu