UInatoč tome što se predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izvukao iz neugodne situacije u kojoj se našao zbog optužbi da je od svoje zemlje, Luksemburga, stvorio porezni raj na rubu zakona, čini se da će repovi te afere obilježiti njegov mandat na čelu Europske komisije. Naime predsjednici svih triju velikih parlamentarnih grupa, EPP-a, Socijalista i ALDE-a, izjavili su da i dalje podržavaju predsjednika Komisije. Ali, traže da se hitno regulira pitanje poreza u EU-u i harmonizira fiskalnih politika. Međutim prvi udarac tome planu došao je iz pomalo (ne)očekivanog mjesta – Luksemburga.

Tko što radi

Tako je luksemburški premijer Xavier Bettel jučer izjavio da se protivi fiskalnoj harmonizaciji u EU, ocjenivši u intervjuu za belgijski L’Echo da porezni sustavi moraju ostati u nadležnosti država članica. Usred afere LuxLeaks, koja je izbila kada je razotkriven sustav porezne evazije koji su u Luksemburgu koristile multinacionalne kompanije, Bettel, liberalni luksemburški premijer lani je prešao u protunapad. Luksemburške porezne vlasti omogućavale su multinacionalnim kompanijama izbjegavanje plaćanje poreza na dobit u zemljama u kojima je dobit i ostvarena i da taj porez plate u Luxembourgu po stopi često manjoj od 1 posto.

“Ja sigurno u Luksemburgu neću ići prema višim porezima nego danas. Protivim se tome da svi u Europskoj uniji moraju ići u smjeru jedinstvenog poreznog sustava i jednakim poreznim stopama. Riječ je o pitanju koje spada u nadležnost država članica”, ističe Bellet.

“Nije riječ o nametanju jednakih poreznih uvjeta svima, nego da treba znati tko što radi”, dodao je.

Bettel također brani sustav tumačenja poreznih pravila,, koji se primjenjuje u njegovoj zemlji, ističući da tu praksu koriste 22 europske države, i smatra da je “potrebno pojačati ekipe” koje se time bave u luksemburškim poreznim vlastima zbog “opsega tog posla”.

Tzv. “tax rulings” praksa je koja poduzećima omogućuje da se unaprijed raspitaju kako će fiskalne vlasti u nekoj zemlji tretirati njihovu poreznu situaciju, a primjenjuje se u 22 države članice. To je legalno, ali kombinacija više nacionalnih praksi mogla je rezultirati time da plaćeni porezi ne odgovaraju etičkim normama i nisu moralno prihvatljivi, priznao je nedavno predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Štetne prakse

Europski povjerenik za porezna pitanja Pierre Moscovici obećao je u intervjuu za francuski list Les Echos od srijede da će početkom iduće godine biti spreman najavljeni prijedlog europske direktive o automatskoj razmjeni informacija o poreznim sporazumima s poduzećima kako bi se suzbilo fiskalnu optimizaciju. Europska komisija otvorila je ove godine istrage o nekim od takvih poreznih sporazuma u Irskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Gibraltaru.

Skupina G20 pozvala je prošlog tjedna u završnoj izjavi da se iduće godine dovrše pripreme za borbu protiv fiskalne optimizacije, “uključujući kroz transparentnost tumačenja nacionalnih poreznih pravila koja se smatraju štetnim praksama”.