U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) prošloga je tjedna održan sastanak europskoga udruženja industrije plastike PlasticsEurope za mediteransku regiju, u koju se ubraja i Hrvatska. Sastanci se održavaju dva puta godišnje, a prvi je put Hrvatska bila domaćin. Na sastanku se govorilo o dvjema ključnim temama: zbrinjavanju polimernog otpada te o ekonomskoj situaciji i konkurentnosti te industrije. O zaključcima sastanka, ali i stanju u europskoj i hrvatskoj industriji plastike, govore Karl Foerster, direktor PlasticsEurope te Giussepe Riva, direktor tog udruženja za regiju Mediteran.

Koje su ključne poruke sastanka?

Foerster: Prošloga smo tjedna objavili manifest o konkurentnosti europske industrije polimera i naša je ključna poruka da je ta industrija strateški sektor za Europu kako bi postigla dva najvažnija cilja. Prvi je ekonomski oporavak, tj. otvaranje radnih mjesta i gospodarski rast. To je područje u kojem industrija polimera daje i može dati daljnji doprinos jer je to strateški sektor s jakim umnažajućim utjecajem na cijelu ekonomiju. Drugo, plastični proizvodi mogu dati velik doprinos ekološkim ciljevima Europske unije, npr. smanjujući potražnju za energijom u građevinskom sektoru, ali i u području klimatskih ciljeva, npr. u automobilskom sektoru.

Koji su najveći izazovi s kojima će se europska industrija polimera suočavati u sljedećih nekoliko godina?

Foerster: Prvi je izazov cijena energije zbog nedavnog i relativno novog razvoja goriva iz škriljevca u SAD-u, koja je promijenila globalnu sliku. Drugo, industrija polimera snažan je izvoznik proizvoda i sirovina. U tome želimo ostati konkurentni, ali za to ćemo trebati novu, koherentnu politiku kako ne bi bilo nedostataka za ostatak svijeta.

Kako biste procijenili stanje hrvatske industrije polimera?

Riva: Hrvatska industrija polimera ima mnogo potencijala, kao i u prošlosti. Poduzetnici u hrvatskoj industriji polimera jako su aktivni i konkurentni u odnosu na industrije susjednih zemalja. S tog gledišta smatram da je situacija u Hrvatskoj dobra. Naravno, kao i u ostalim industrijama polimera u Europi, postoje veliki problemi koji trebaju biti riješeni kako bi se zadržao i podupro taj sektor, važan za ekonomiju. Na žalost, ti problemi, pobajprije oni vezani uz zaštitu okoliša i konkurentnost, nisu u rukama naše industrije, nisu u rukama poduzetnika. Neki od njih su u rukama političara i institucija.

Na sastanku je jasno rečeno da bez striktne i proaktivne suradnje i koordinacije između industrije polimera i institucija – ali i medija, jer mediji mogu mnogo pomoći kako bi ta dva svijeta ostala skupa i razumjela jedni druge, hrvatska industrija polimera, ali ne samo ona, neće moći odgovoriti na velike izazove.

Vidite li mogućnosti za ulaganja u hrvatsku industriju polimera? 

Riva: Da, zato što se tradicija poduzetništva u Hrvatskoj dobro slaže s plastičnom industrijom i mentalitet svih nas koji ulažemo u polimere ima podršku u mentalitetu vaših ljudi i poduzetnika. Smatram da će nova ulaganja ovisiti i o konkurentnosti zemlje općenito. Ako se riješe neki problemi, investicije će doći. To i za ostale zemlje. Svi uvjeti za proizvodnju moraju biti poboljšani da bi popunili prazninu koju industrija stvara sama po sebi u odnosu između cijenu energije i cijene proizvoda.  

Kako biste ocijenili konkurentnost europske industrije polimera na globalnoj razini?

Förster: Imamo situaciju u kojoj europska industrija polimera stvara izvozni višak od 18 milijardi eura godišnje i to je konstanta posljednjih nekoliko godina. Zato i kažemo da možemo ponuditi Europi još više u pogledu stvaranja radnih mjesta i gospodarskog rasta. Jedan od faktora uspjeha europske industrije polimera je činjenica da je ona vrlo inovativna, tj. jedan je od pet najinovativnijih sektora u Europi. Time stvara prilike za mlade i dobro obrazovane ljude, ali i stalno unapređuje proizvode, proizvodni proces i učinkovitost. Stoga su mnoge tvrtke sa sjedištem u Europi vodeće u svojim područjima s tehnološkoga gledišta. To je razlog zbog kojeg ćemo i budućnosti svjedočiti višku u tom području. Jedino u slučaju da se konkurentska situacija, npr. s gledišta energije drastično promijeni, imamo problem.

Riva: Europska industrija polimera zasigurno je u tehnološkom pogledu mnogo naprednija od industrija polimera ostalih kontinenata. Mnogo je novih materijala proizvela europska industrija polimera, više nego u svim drugim dijelovima svijeta. Sve inovacije koje se tiču ekološki prihvatljivih proizvoda dolaze iz Europe. Europa dobro kotira u industriji polimerakad je riječ o tehnologiji i proizvodima itd. Što se tiče plastičnog otpada, Europa je mnogo naprednija od ostatka svijeta. Nastojimo jamčiti najučinkovitiji životni vijek naših proizvoda. Industrija polimera jako je svjesna toga što to znači i poduzima mnogo inicijativa u tom sektoru, ali uvijek u suradnji s institucijama i  također kroz medije.

Förster: Samo jedan dodatak, ako želite vidjeti što znači inovacija i kako daleko ona može ići, pogledajte polijetanje novog zrakoplova na solarnu energiju 1. ožujka sljedeće godine. Zrakoplov je gotovo u potpunosti napravljen od plastike/polimera i ostalih kemijskih proizvoda.

Planiranje ključ 

Zadovoljava li trenutačni regulativni okvir na razini EU industriju polimera?

Foerster: Najvažnije je imati regulativu koja je bolja u pogledu jasnoće i mogućnosti planiranja, zato što tvrtke baš to trebaju kako bi mogle ulagati. Ako toga nema, one će se ustručavati ulagati. Investicije su uvijek dobra početna točka za pozitivan ekonomski razvoj. U osnovi je harmonizacija važna i ovisna o budućim regulativama.