Zagrebačka banka (ZABA) od 1. siječnja 2015. godine snižava promjenjive kamate stope na više od 300.000 postojećih kredita građanima, čiji iznos premašuje 25 milijardi kuna, i to slijedom kretanja Nacionalne referentne stope (NRS), objavljeno je u četvrtak iz te banke.

Nacionalna referentna kamatna stopa prosječni je trošak financiranja bankarskog sektora, a izračunava je Hrvatska udruga banaka (HUB) na osnovi podataka o visini troška financiranja koje Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) dostavljaju sve banke u Hrvatskoj. Pritom se izračunavaju dvije stope – NRS1, koja predstavlja troškove financiranja iz prikupljenih depozita fizičkih osoba, kao i NRS2, kojim se iskazuju troškovi financiranja iz sredstava prikupljenih depozita fizičkih i pravnih osoba nefinancijskog sektora.

Tako će od početka 2015. godine na stambene kredite kod kojih se kao parametar koristi šestomjesečni NRS1 za kredite u kunama kamatna stopa biti smanjena za 0,16 postotnih bodova. Za kredite vezane uz euro kamatna stopa će se smanjiti za 0,21 postotnih bodova.

Kod ostalih kredita, kod kojih ZABA koristi šestomjesečni NRS2, doći će do smanjenja kamatne stope kredita u kunama za 0,14 postotnih bodova, a za kredite vezane uz euro za 0,22 postotna boda.

Iz ZABE pritom ističu da će sve svoje klijente do 15. prosinca ove godine pisanim putem obavijestiti o smanjenju i novoj visini anuiteta te otplatnom planu.

Od prve objave NRS-a, 7. prosinca 2012. godine, ta je stopa smanjena već četvrti put. Tako je u dvije godine šestomjesečni NRS1 za kunu kumulativno smanjen za 0,61 postotna boda, a za euro za 0,71 postotnih bodova. Šestomjesečni NRS2 za kunu smanjen je pak kumulativno 0,68 postotnih bodova, a za euro 0,76 postotnih bodova, a iz ZABE naglašavaju da su za iste vrijednosti od početka 2013. godine smanjene i kamatne stope na kredite njihovim klijentima.

Sljedeće usklađenje promjenjivih kamatnih stopa na kredite građanima bit će s 1. srpnjem 2015., a ovisno o kretanju kamatnih stopa u sljedećem razdoblju, koje hrvatske banke plaćaju na depozite fizičkih i pravnih osoba.

Uvođenje NRS-a vezano je uz stupanje na snagu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) početkom godine. Zakonodavac je, naime, tim zakonskim izmjenama bankama naložio da se parametri za promjene varijabilnih kamatnih stopa kod potrošačkog kreditiranja vežu uz referentnu kamatnu stopu, poput Euribora i Libora, stopu inflacije, premiju državnog kreditnog rizika i sl.

Kako u Hrvatskoj do tada nije postojala nacionalna referentna kamatna stopa, HUB je razvio metodologiju izračuna NRS-a, a osim ZABE, za NRS su se odlučile i Hrvatska poštanska banka te OTP banka.