U drugom tjednu prosinca, što je i uobičajeno vrijeme isplata mirovina, Ministarstvo financija zaključit će posljednju operaciju dugoročnog zaduživanja u ovoj godini.

Ove godine za kraj je ostavljeno izdanje obveznica na domaćem tržištu, i to veličine tri milijarde kuna, uz mogućnost da bude i malo veće. Razgovori o glavnim parametrima novog zaduženja s investitorima, od banaka i fondova do drugih institucionalnih investitora, započeti su još u listopadu. Prema neslužbenim informacijama, izdanje će biti 'čisto' kunsko, a tim ministra Borisa Lalovca zadužen za upravljanje javnim dugom odlučio se za relativno kratki rok. Plan je, naime, da dospijeće obveznice bude 2018. godine. Kraću ročnost u Ministarstvu preferiraju zbog niže kamate, ali i zbog rasporeda dospijeća obvezničkih dugova u narednim godinama i činjenice da je 2018. godina u kojoj je pritisak dugova koji stižu na naplatu manji nego u godinama prije i poslije.

Kad je  posrijedi očekivana cijena, izvjesnim se smatra tek da će biti ispod četiri posto. Među financijašima se u vezi s novim obveznicama mahom komentira ciljani iznos, za koji smatraju da je mogao/trebao biti veći. U Ministarstvu financija vjerojatno računaju da dio preostalih potreba financiranja mogu namiriti i povećanjem stanja duga po trezorskim zapisima, a za iskup obvezničkog duga od 750 milijuna eura koji slijedi već u prvom tjednu 2015. novac je već ranije osiguran plasmanom euroobveznica i 'pospremljen' na računu kod HNB-a. Iako se to prvo veliko dospijeće duga u idućoj godini dočekuje bez velike nervoze, i dogodine su potrebe financiranja države velike pa se ministar Lalovac već u siječnju sprema na inozemno zaduženje.

Osim što je u prvim mjesecima godine raskorak tekućih proračunskih prihoda i rashoda obično najveći, dogodine bi ga mogla pojačati i činjenica izdvajanja HZZO-a iz riznice. Uza sve, iduća je godina izborna pa će se godišnji plan financiranja sigurno nastojati odraditi u prva tri kvartala. Tako je posve sigurno da će siječanjsko izdanje euroobveznica biti osjetno veće, računa se na barem milijardu eura. Ostaje vidjeti hoće li se na taj način riješiti i 700 milijuna eura posebnog izdanja (18-mjesečnog) deviznih trezorskih zapisa koji na naplatu stižu već 14. veljače. Kako bilo, ti trezorci zasigurno će se zamijeniti jeftinijim dugom jer su u kolovozu 2013. oni ugovoreni uz 5-postotnu kamatu, što se i prilikom izdanja u kolovozu 2013. problematiziralo kao nepovoljno.

Prema svemu sudeći, siječanjske euroobveznice dogodine neće biti i jedini izlazak na međunarodno tržište duga, a vrlo vjerojatno će se ići i na dva domaća izdanja obveznica. Ukupno iduće godine za otplate obveznica treba 14 milijardi kuna, jer na naplatu stižu još dva domaća izdanja; 350 milijuna eura u srpnju i 5,5 milijardi kuna u prosincu. Uz to, za otplate kredita treba osigurati 8,5 milijardi . Prema računu financiranja za 2015. koji je, uz izvjesna dospijeća dugova, napravljen na temelju Vladina plana o deficitu na razini 12,5 milijardi kuna, od zaduživanja prodajom vrijednosnih papira u 2015. se planira prikupiti 29,5 milijardi kuna (28,6 odnosi se na domaće i inozemne obveznice). Kreditima bi se trebalo namaknuti dodatnih 6,8 milijardi, a od privatizacije dvije. 

Aukcije ministarstva

Plan povećanje kratkoročnog duga

Prema računu financiranja za 2014. predviđeno je i povećanje kratkoročnog duga po trezorskim zapisima za 1,65 milijardi kuna. Trenutno je on na 30,1 milijardu kuna ili oko 1,3 milijarde više nego početkom godine. No, kako država pokraj godine nerijetko intenzivira kratkoročno financiranje, već za održavanje postojećeg stanja duga po trezorcima u idućih će nešto više od mjesec dana biti živahno na aukcijama Ministarstva. Do kraja godine država treba refinancirati čak 5,4 milijarde kuna dospijevajućih trezorskih zapisa.

Prosinac 2014.
5,4 mlrd. kuna trezorskih zapisa dospijeva do kraja 2014.

Siječanj 2015.
750 mil. eura duga po euroobveznicama dospijeva 5. siječnja 2015.

Veljača 2015.
700 mil. eura posebno izdanje zapisa (18 mj.) dospijeća 14. veljače 2015.