Od 1,5 milijuna bespravno izgrađenih objekata u Srbiji 20 posto morat će biti srušeno, rekla je srpska ministrica građevinarstva i prometa Zorana Mihajlović. Za Dnevnik RTS-a rekla je da su već napisana rješenja za rušenje 2600 objekata koji su ugrožavaju sigurnost građana, ili su izgrađeni na Zlatiboru ili Tari. 

Elektronska dozvola?
Drugim riječima, Ministarstvo građevinarstva je zaduženo za rušenje tih 2600 objekata, dok su za rušenje ostalih objekata nadležne lokalne samouprave. Mihajlović je dodala da je u Beogradu nevjerojatnih 400.000 bespravnih objekata, te je najavila da će pokušati da se legaliziraju svi objekti koji ne ugrožavaju živote ljudi i koji nisu izgrađeni u parkovima prirode. Ministrica građevinarstva agenciji Beta rekla je da je nacrt zakona o planiranju i izgradnji poslan svim ministarstvima na razmatranje i da bi se ubrzo trebao naći pred zastupnicima Skupštine Srbije.

"Mi smo iz zakona o planiranju i izgradnji uklonili dio o prenamjeni zemljišta i istovremeno tražili da se sačini analiza utjecaja prenamjene, da se ne bi dogodilo da netko na čudesan način dobije vlasništvo nad zemljištem", rekla je Mihajlović, ističući da je otvorena druga mogućnost, koja je bila zabranjena prethodne tri godine, prema kojoj onaj tko ima pravo korištenja zemljišta ima i pravo gradnje. Usporedno se radi na projektu elektronske građevinske dozvole koja treba biti u funkciji sljedeće godine. "Tek s elektronskom dozvolom Srbija će moći reći da će razina korupcije biti jednaka nuli, kada je riječ o građevinskim dozvolama", rekla je ministrica. U Srbiji je, prema izvještaju Svjetske banke, za građevinsku dozvolu trenutno potrebno prosječno 269 dana, ponekad i dvije, tri godine.

Promjene zakona
Mihajlovićeva je navela da će se područje građevinarstva zbog zahtjeva stručnjaka podijeliti na nekoliko zakona. Dio koji se odnosi na prenamjenu zemljišta iz prava korištenja u pravo vlasništva naći će se u sljedeće godine u zakonu o imovinskom postupku, a bit će pripremljen i poseban zakon o građevinarstvu, dok će građevinske dozvole biti regulirane posebnim zakonom. Početkom prosinca u Srbiji će biti objavljen prvi potpuni takozvani crni i bijeli popisi poslovanja više od 500 građevinskih i cestarskih kompanija iz Srbije, koji bi trebali pokazati kako rade te tvrtke.

Osnovni kriterij da se kompanija nađe na bijelom popisu jest taj da redovito plaća svoje radnike, da plaća obveze državi i da kvalitetno obavlja svoj posao. Građevinarstvo je vrlo važan sektor za Srbiju, u ukupnom broju kompanija sudjeluje sa 13,1 posto, a u ukupnom broju zaposlenih sa 11,8 posto. Gospodarska kriza temeljito je uništila brojne građevinske kompanije, a vrijednost izvedenih radova izvođača iz Srbije u prvom tromjesečju 2014. pala je za 2,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednost radova na zgradama smanjena za 16,7% a na ostalim objektima je porasla za 8,6%, pokazuju podaci Zavoda za statistiku.

Uništene male tvrtke

Građevinski materijal s crnog tržišta

Oko 40 posto repromaterijala koji se koristi za gradnju u Srbiji dolazi s crnog tržišta. Osim što je riječ o proizvodima i materijalima bez atesta koji su lošeg kvaliteta, oni su često i štetni po zdravlje ljudi i životnu sredinu, navodi list Danas. Jedan od razloga, osim sporosti inspekcija, jesu i komplicirane i dugotrajne procedure certificiranja uvoznih komponenti, što je otvorilo prostor da se na tržištu slobodno koriste proizvodi bez atesta. To je značajno uništilo male i srednje tvrtke koje su se bavila legalnom proizvodnjom, posebno proizvodnjom cigli i crjepova.