Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je u srijedu da će Vlada vjerojatno na sjednici u četvrtak raspravljati o mjerama kojima će se kompenzirati financijski gubici županija, gradova i općina zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak.

Kompenzacijske mjere će se vjerojatno naći na Vladi u četvrtak, a to su uvećani udjeli jedinica lokalne samouprave u porezu na dohodak, relativno mali, ali ipak uvećani udio županija u tom porezu i preraspodjela prihoda od poreza na nekretnine u korist lokalne samouprave, rekao je Grčić tijekom saborskog aktualnog prijepodneva.

Damir Mateljan (SDP) upozorio je da će izmjene poreza na dohodak i novi Zakon o regionalnom razvoju lokalnu samoupravu ostaviti bez dijela prihoda.

Grčić je odgovorio kako razumije načelnike i gradonačelnike općina koje će izgubiti dio prihoda jer su prerasle granicu od 75 posto prosječne razvijenosti u Hrvatskoj.

Naglasio je, međutim, da će 100 jedinica dobiti status potpomognutih područja, a najveći dio tih općina je u Slavoniji, te najavio da će pred zastupnike uskoro doći zakonski prijedlog koji će na poseban način tretirati brdsko-planinska područja.

"Te mjere neće biti slabo izdašne, bit će to dobre mjere, otprilike one koje danas imaju hrvatski otoci", najavio je Grčić.

Premijer Zoran Milanović naglasio je, pak, kako će korist od promjene poreza na dohodak imati građani, odnosno prosječni ljudi, hrvatski srednji sloj.

"Korist će imati građani, a lokalna samouprava će se morati ponašati racionalnije i odgovornije prema sredstvima koje uzima od građana", odgovorio je premijer HSS-ovu Branku Hrgu koji Vladu proziva da, umjesto da poboljša socijalnu sliku društva, predlaže zakon koji ide na štetu lokalnoj samoupravi.

Hrga zanima što je dobro za građane ako se nekome plaća poveća za 50 kuna, a na drugoj strani vrtić zbog toga poskupi sto kuna, te pita tko će u stvari imati koristi od promjene poreza na dohodak.

"Prvi je cilj dobrobit građana, hrvatski srednji sloj, prosječni ljudi", kaže Milanović.

Što donose izmjene poreza na dohodak, odnosno njegovo smanjenje, zanimalo je i SDP-ova Ivu Jelušića.

Radi se, kaže ministar financija Boris Lalovac, o smanjenju određenih socijalnih nejednakosti koje su se u hrvatskom društvu akumilirale u 23 godine.

"To je jasna poruka Vlade da građani koji imaju ogromni kapital trebaju nešto malo platiti, a rasteretiti građane koji rade", kaže Lalovac uz napomenu da u Hrvatskoj jedan posto građana u bankama štedi 75 milijardi kuna, godišnje od kamata zarađuju dvije – tri milijarde kuna, a ne plaćaju porez.

S druge strane, kaže, postoji velik broj radnika i ljudi iz srednjeg sloja koji imaju plaće od pet do sedam tisuća kuna, a plaćaju "sto posto poreza".