Hrvatska provodi reforme, ali sporije nego što želi Europska komisija, rekao je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić novinarima nakon konferencije o Operativnom programu konkurentnosti i kohezije.

Europska komisija objavila je svoje prvo izvješće o mjerama koje je Hrvatska od srpnja poduzela na ispravljanju makroekonomskih neravnoteža u kojem je dosadašnji napredak ocijenila djelomičnim, ograničenim te nejednakim po različitim područjima.

"Reforme se provode, ali dio nešto sporije i to Komisija naglašava. No početkom prosinca bit će novi obilazak Komisije kad će se razgovarati o daljnjoj provedbi reformi", odgovorio je Grčić na novinarsko pitanje kako komentira izvješće EK-a.

Kaže da je u petak održan sastanak Koordinacije za europski semestar gdje su dogovorene aktivnosti na daljnjoj provedbi reformi.

Zamoljen za komentar dijela izvješća EK-a u kojem se kao jedna od slabosti u provedbi reformi navodi slabo upravljanje sredstvima iz EU-ovih fondova, Grčić je rekao da je riječ o velikom poslu s ograničenim kapacitetom te najavio zapošljavanje novih 250 do 300 ljudi.

"Tisuću ljudi sada je upravljalo IPA sredstvima koja su osam puta manja od onoga što će nam biti na raspolaganju svake godine", kaže Grčić, dodajući da nam ne treba osam puta više, ali da nam treba više ljudi.

Mirela Rašić iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj kaže da je i prošle godine EK objavila izvješće za Sloveniju i Španjolsku, a ove godine zemlje za koje je, pored Hrvatske, detektirana makroekonomska neravnoteža su Francuska i Italija.

EK smatra da je napredak nedovoljan u različitim područjima politika i da zahtijeva daljnje, energičnije reforme, kaže Rašić.

Istaknula je mogućnost strukturnih fondova, odnosno iznos od 8,6 milijardi eura u sljedećih nekoliko godina i da ih treba iskoristiti što je više moguće.

Potpredsjednik Grčić komentirao je i kritike iz pojedinih jedinica lokalne samouprave koje će po novoj koncepciji regionalnog razvoja ostati bez potpornih državnih sredstava prema prijedlogu zakona o regionalnom razvoju. Kaže da neće biti radikalnih rješenja, već prijelazno razdoblje od tri godine što je dovoljno vrijeme za novu prilagodbu.

Upitan za komentar ankete jedne TV kuće po kojoj se 80 posto građana protivi monetizaciji, Grčić je rekao da Vlada nastavlja s provedbom tog projekta te da će "poštovati volju naroda kad vidi ishod procesa".

Nakon što su izjave novinarima dali Branko Grčić i Mirela Rašić, novinarima se obratio Ilija Vučemilović, hrvatski branitelj, oštro zamjerajući što se u komunikaciji Vlade i EK-a upotrebljava termin "sudionik ratnih zbivanja".

Vučemilović (potpredsjednik Udruge zbora gardijskih brigada) smatra da je to pogrešno i ponižavajuće jer bi se, po njegovim riječima, tako sredstvima iz EU-ovih fondova mogli okoristiti i oni koji su se borili protiv Hrvatske u Domovinskom ratu. Stoga je u srčanom nastupu zatražio da se upotrebljava pojam "hrvatski branitelj", kako bi se, kazao je, povukla jasna granica između agresora na Hrvatsku i njezinih branitelja.