Scenarij štednje iz plana proračuna ministra financija Borisa Lalovca za 2015. godinu uključuje i velike uštede na materijalnim troškovima i troškovima za intelektualne usluge, a na kojima bi se prema neslužbenim informacijama moglo uštedjeti između 500 i 700 milijuna kuna. U uvjetima kad je sve manje novaca, stezanje remena je neupitno, no otvara se pitanje kako će se na ovu najavu reagirati pravosuđe. Postoje intelektualne usluge bez kojih pravosuđe ne može funkcionirati, posebice je izražen problem neplaćanja honorara braniteljima po službenoj dužnosti, te sudskih vještaka, i to u desecima milijuna kuna.

Prema izvješću predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina u 2013. godini ovaj dug iznosi oko 54 milijuna kuna, slični problemi opterećuju i rad DORH-a, a isto tako i odvjetnike čija Komora (Hrvatska odvjetnička komora) nema saznanja o preraspodjeli sredstava radi plaćanja obveza sudova i državnih odvjetništava za intelektualne usluge. 

U svakom slučaju, takvu odluku kojom bi se omogućilo podmirivanje tih dugova prema ovoj kategoriji branitelja, treba pozdraviti jer je normalno i nužno potrebno da se sudskim vještacima i odvjetnicima koji su bili imenovani za branitelje po službenoj dužnosti plate njihovi honorari na koje čekaju i više od godine dana nakon obavljenih odvjetničkih usluga, poručuju iz HOK-a. 

Naime, Hrvatska odvjetnička komora ne raspolaže podacima o iznosu koji se odnosi na honorare odvjetnika imenovanih za branitelje po službenoj dužnosti jer joj to nijedna institucija ne dostavlja. No, problem neplaćanja honorara braniteljima po službenoj dužnosti postoji već dugo, ističu iz Komore, navodeći kako se ona  trudila riješiti problem dugovanja, a unazad godinu i pol dana vodila je intenzivne pregovore s Ministarstvom pravosuđa i Ministarstvom financija. 

Prijedlog Komore koji podupire i Ministarstvo pravosuđa je da se dospjelo dugovanje države s naslova honorara za obrane po službenoj dužnosti prebija s dospjelim poreznim dugom odvjetnika koji potražuju honorare za obrane po službenoj dužnosti. Na žalost, u tome se do danas nije uspjelo, a Komora će nastaviti sa svojim naporima da se taj problem riješi.  

 Prema Pravilniku o uvjetima, načinu i postupku prijeboja potraživanja prema državnom proračunu s poreznim dugom proizlazi da se porezni dug može prebijati samo s potraživanjima onih državnih tijela koja su navedena u tom Pravilniku, tj. s Ministarstvom pravosuđa, dok sudovi nisu navedeni u tom Pravilniku, iako sredstva za rad dobivaju od Ministarstva pravosuđa. Postoji i problem, kažu u HOK-u, da se u rješenjima o određivanju nagrade braniteljima po službenoj dužnosti kao dužnik navodi sud ili računovodstvo suda, tako da se izdaju rješenja koja su neovršiva jer ovršenik ne može biti sud ili računovodstvo suda nego Republika Hrvatska. 

Tako odvjetnici koji imaju dospjela potraživanja ne mogu ni ovrhom ostvariti svoja dospjela potraživanja, nego su prisiljeni čekati svoj red naplate i više od godine dana ili pokretati dugotrajnu parnicu protiv RH radi isplate dospjelog potraživanja. U međuvremenu im ta ista država, odnosno Porezna uprava blokira račune u slučaju postojanja dospjelog poreznog duga. 

"Mislimo da bi bilo zakonito i normalno da se omogući prijeboj i za ta potraživanja, i da se u međuvremenu ne blokiraju računi onih kolega koji imaju više dospjelih potraživanja prema od njihovog dospjelog poreznog duga, te smo u tom smislu počeli razgovarati s Ministarstvom financija još u proljeće prošle godine, a  u tome nas je podupiralo Ministarstvo pravosuđa. Nadamo se da će se taj problem konačno riješiti jer je sadašnje stanje neodrživo. Posebno napominjemo da Ministarstvo pravosuđa svojim Pravilnikom određuje naknadu za obrane po službenoj dužnosti i trenutno je ta naknada određena u iznosu od svega 30% naknade koja je određena Tarifom", poručuju iz Hrvatske odvjetničke komore.