Državna tijela i institucije trebaju na osiguravajuća društva više gledati i razumjeti ih kao poduzetnike i investitore žele li da industrija osiguranja doprinese izlasku iz gospodarske krize, istaknuo je predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje Damir Zorić u četvrtak u Opatiji na otvorenju Dana hrvatskog osiguranja.

Ne mogu nas samo opterećivati i razumjeti regulatornim, nadzornim i administrativnim pritiskom, kao izvorom poreznog prihoda, nego nas trebaju razumjeti kao poduzetnike i investitore i pružiti nam priliku da se razvijamo, poručio je Zorić.

Kolegama osiguravateljima je pak poručio da ne stvaraju nego rješavaju međusobne probleme. Bilo bi bolje da se u profesionalnom organiziranju i strukovnim odnosima proizvodi manje međusobnih problema, kazao je Zorić dodajući da probleme treba rješavati te da će se samo tako moći odgovoriti izazovima tržišta i krize gospodarstva.

Govoreći o dobrovoljnom zdravstvenom i životnom osiguranju, ocijenio je da bi, kada bi se ona priznala poslodavcima kao porezni izdatak, porasle investicijske mogućnosti društva, a državi bi se omogućila dodatna sredstva, više nego što dobiva oporezivanjem tih osiguranja.

S razvitkom ta dva osiguranja mogli bismo pomoći u brizi o zdravlju i vlastitoj starosti, jer ta dva sustava pod državnom paskom neće izdržati taj teret, a mi možemo dati poticaj i olakšati izlazak iz krize, rekao je Zorić.

Ivana Ravlić iz Ministarstva financija podsjetila je da je u izradi novi zakon o osiguranju. Radna verzija tog zakona trebala bi biti gotova do kraja godine i potom će biti otvorena šira rasprava, najavila je.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović smatra da na hrvatskom tržištu postoje potencijali za razvoj svih vrsta osiguranja te da treba povećati svijest građana i poduzetnika o brizi za vlastitu budućnost.

Članica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Gordana Letica osvrnula se na hrvatsko tržište osiguranja godinu nakon ulaska u EU, podsjećajući da poslove osiguranja u Hrvatskoj sada mogu obavljati i tvrtke iz drugih država EU, kao da i hrvatski osiguravatelji mogu raditi na drugim tržištima EU.

I Letica smatra da je osviještenost o potrebi osiguravanja u nas nedovoljna, da privatne osobe nisu dostatno osigurane, kao ni poslovni sektor za koji je, kazala je, upitno zna li točno što mu je potrebno.

Naglasila je da se ne treba pozivati samo na potrebu osiguravanja u poplavljenim područjima, odnosno da se svi trebaju osigurati i da se samo tako može osigurati dugoročna održivost sustava.

Po njenim riječima, ukupni pad premija životnog i neživotnog osiguranja u Hrvatskoj u trećem je kvartalu ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio oko pet posto, kao i pad šteta.

Premije neživotnog osiguranja su u istom razdoblju pale za oko devet posto, dok su one životnog osiguranja povećane za oko četiri posto.

Znanstveno-stručnu konferenciju Dani hrvatskog osiguranja, koja se 6. i 7. studenog održava u Opatiji, organiziraju Hrvatski ured za osiguranje i Udruženje osiguravatelja pri HGK, a neke od tema skupa su odnos osiguranja i gospodarstva, osiguranje u kontekstu katastrofalnih šteta s osvrtom na poplave iz svibnja ove godine, obrada i likvidacija automobilskih šteta, moguća rješenja za pitanja treće životne dobi, itd.