Vrijednost neizvršenih obveza za plaćanje poslovnih subjekata u rujnu je porasla na mjesečnoj razini, što je prvi porast u posljednjih pet mjeseci, a iako je rast blag to upućuje kako je rješavanje problema nelikvidnosti instrumentom predstečajnih nagodbi upitno, ocjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

U rujnu je vrijednost neizvršenih obveza za plaćanje poslovnih subjekata blago porasla, za 95,2 milijuna kuna u odnosu na kolovoz, zadržavši se na razini od 30,3 milijarde kuna.

To je prvi rast na mjesečnoj razini u posljednjih pet mjeseci, a naslanja se na trend pada koji je posljednjih mjeseci gubio oštrinu. Stoga, iako je ovaj rujanski rast blag, ipak upućuje na to kako je rješavanje problema nelikvidnosti instrumentom predstečajnih nagodbi upitno, ističu iz HGK u aktualnom komentaru o problemu nelikvidnosti.

Napominju kako je, naime, sve vidljivije da temeljno uporište smanjenja vrijednosti neizvršenih obveza predstečajnim nagodbama gubi zamah te postaje jasno da nije dovoljno – ili nije dovoljno efikasno ili nema dovoljno dobru infrastrukturu za provedbu – za saniranje ovog kompleksnog problema.

Blago povećanje obveza za plaćanje u rujnu ne znači zaustavljanje trenda njihova pada iz prethodnih mjeseci te upućuje na to kako je rješavanje problema nelikvidnosti postalo upitno u slučaju kada se rješava samo instrumentom predstečajnih nagodbi, ističe Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Iz Komore navode podatke da je od 1. listopada 2012. do 24. listopada 2014. godine ukupna vrijednost prijavljenih obveza u procesu predstečajne nagodbe iznosila 65,1 milijardu kuna, od čega je za samo 39,9 posto vrijednosti sklopljena nagodba odnosno za samo 21,4 posto od ukupnog broja prijavljenih predmeta.

Ujedno je za 60 posto prijavljenih predmeta (4.400) s vrijednošću prijavljenih obveza od 17,4 milijardi kuna ili 26,7 posto od ukupne vrijednosti svih prijavljenih predmeta, rješenje odbačeno (niti je prihvaćen plan niti je sklopljena nagodba).

Od početka primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u listopadu 2012., dakle u razdoblju od gotovo dvije godine, ukupna je vrijednost neizvršenih osnova pala za samo 31 posto, zadržavši se na (pre)visokoj razini od 46 posto vrijednosti novca u optjecaju, navode iz Komore.

Upozoravaju i kako, uz preslab utjecaj instrumenta predstečajnih nagodbi na poboljšanje sustava međusobnog plaćanja, novi subjekti ulaze u blokade. Tako je u rujnu blokiranih poslovnih subjekata do 30 dana bilo 2.847, što je 52 posto više nego prethodnog mjeseca te najviše u posljednjih pet mjeseci.

Stoga je i ukupni broj blokiranih subjekata porastao (za njih 404 do razine od 53,4 tisuće), što je prvi pomak u tom smjeru nakon osam mjeseci pada, napominju iz Komore.

Financijska agencija (Fina) krajem prošlog tjedna je objavila kako je koncem rujna zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi bilo 53.416 poslovnih subjekata, s ukupnim dugovanjima od 30,3 milijarde kuna.

Broj blokiranih poslovnih subjekata u rujnu je u odnosu na kolovoz povećan za 404 ili 0,7 posto, dok su njihove ukupno neizvršene obveze povećane za nešto manje od 100 milijuna kuna.

Na godišnjoj pak razini broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 4.097 ili 7,1 posto, a njihova su dugovanja niža za 12,7 posto, odnosno za 4,4 milijarde kuna.

Po podacima Fine, s osnove otvaranja predstečajnih postupaka iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u rujnu je u odnosu na kolovoz smanjen za 440,2 milijuna kuna, a broj dužnika za njih 79.