Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zajedno s Udruženjem faktoring društava organizirala je u Zagrebu prezentaciju o faktoringu na kojoj se raspravljalo o tom instrumentu za poboljšanje likvidnosti. Okupljenima su predstavljene glavne odredbe novog Zakona o faktoringu, koji je na snazi od početka kolovoza i s kojim se tvrtke koje pružaju te usluge moraju uskladiti u 12 mjeseci.
Prema novom propisu, one moraju imati dva člana Uprave, najmanje tri člana Nadzornog odbora te milijun kuna temeljnog kapitala uplaćenog u novcu, a dužne su uspostaviti sustav upravljanja rizicima te internu reviziju. "EBRD je podržao ovu inicijativu unapređenja pravnog i institucionalnog okvira za koji vjerujemo da može pridonijeti oživljavanju gospodarstva stvarajući alternativne izvore likvidnosti", rekla je direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić.
Tvrtka prodajom potraživanja odmah može dobiti predujam između 80 i 95 posto iznosa fakture (umanjene za proviziju), po naplati se isplaćuje ostatak, a uvjet je da je riječ o kvalitetnom potraživanju koje nije potraživanje banke po kreditu. U Hrvatskoj posluje 16 faktoring društava koji upravljaju sa 7,7 milijardi kuna, što znači da ta industrija čini 1,4 posto domaćeg financijskog sustava. Tržište otkupa potraživanja prošle godine poraslo je 9,5 posto, a u prvoj polovici ove godine bilježi rast od 32 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Mislim da nažalost samo povećanje novčane mase po prihvatljivoj i uravnoteženoj deprecijaciji valute može oživjeti ekonomiju.
„ Važnost faktoringa za unapređenje likvidnosti malog i srednjeg poduzetništva“ glasio je naslov prezentacije o kojoj je ovdje riječ.
To da je faktoring važan za unapređenje likvidnosti malog i srednjeg poduzetništva, govori dovoljno činjenica da sektor faktoringa obuhvaća negdje oko 4% BDP-a. Ovdje se računa faktoring djelatnost koju obavljaju samostalna faktoring društva i ona koju obavljaju banke. Gotovo da i nema banke koja se ne bavi faktoringom. To je i logično, jer nema investicija, a gdje bi banke i mogle plasirati višak likvidnosti ako ne u tekuće poslovanje. Sami kreditni kanali, kako nas u više navrata upozorava Marjana Ivanova, je isključivo na osnovu ponude i potražnje.
Svoj doprinos faktoring sektoru htjele su predstaviti EBRD i HANFA. Svoj legitimitet doprinosa faktoringu EBRD je vidio u činjenici da je dao kreditnu liniju Raifasen faktorng društvu, a HANFA u donošenju Zakona o faktoringu.
Onu što izlagači EBRD nisu vidjeli niti prezentirali je kako su svojom politikom kreditnih plasmana faktoring društvima nastupili politikom kartelizacije faktoring sektora. O tome svjedoči politika plasmana kredita isključivo faktoring društvima koja su u vlasništvu banaka.
Izlagači HANFE sam zakon o faktoring društvima nisu dovodili u pitanje, nego su ga pozitivistički predstavili kao uređenje neregulirane djelatnosti. Pri tome su imali veliki oslonac u samom Zakonu o faktoringu koji je 90% regulacija faktoring djelatnosti i 10% prepisan Ugovor o faktoringu. Pri tome su zaboravili ogromnu diskriminaciju odredaba Zakona o obveznim odnosima, Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o mjenici, Europskih direktiva iz sfere Europskog privatnog prava , koja se oslanjaju na tkz Landova pravila. Sam Zakon o faktoringu, netom donesen je već zastario i ako se itko ikada odluči pokrenuti ocjenu ustavnosti samog zakona, teško da bi prošao na Ustavnom sudu.
A malom i srednjem poduzetništvu treba moderno faktoring okruženje, koji ovim aktivnostima EBRD-a i HANF-e zasigurno nije unatoč htijenjima i volji faktoring društava!!!!!!!
Uključite se u raspravu