Autor komentara: Darko Gulija – INFODOM
Direktor tehnologija / Chief Technology Officer

U travnju ove godine donijeta je Direktiva europskog parlamenta i vijeća o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (2014/55/EU). Direktiva gleda na elektroničku javnu nabavu kao na cjelovit proces, koji počinje objavom nadmetanja, a završava plaćanjem računa.

Direktiva predviđa obvezu spremnosti za prijem elektroničkih računa za sve javne naručitelje (dakle, državnu upravu, javna poduzeća, sektorske naručitelje i lokalnu samoupravu). Javni će naručitelji biti obvezni primati sve elektroničke račune sukladne EU normi i njome propisanim formatima (sintaksama). To je ozbiljan zahvat na koji se već sada moramo početi pripremati.

Brojne europske države uvidjele su prednost uvođenja elektroničkog računa i općenito elektroničke javne nabave te su – povrh spremnosti za prijem – propisale i obvezno slanje elektroničkog računa u svim postupcima javne nabave. Nama najbliži primjeri su Austrija, koja je tu obvezu uvela od 01. 01. 2014, te Slovenija, koja obvezu uvodi od 01. 01. 2015. godine.

Prednosti uvođenja elektroničkog računa su značajne, kako za tvrtke koje odluče uvesti elektronički račun u svoje poslovanje, tako i za cjelokupno gospodarstvo.

Uštede po samo jednom razmijenjenom elektroničkom računu mogu se kretati u rasponu od 5 pa do preko 20 EUR. Mada te brojke na prvi pogled izgledaju impresivno, potvrđene su brojnim europskim studijama i primjerima iz prakse. Na razini Hrvatske, projekcija ušteda vezanih uz uvođenje e-Računa iznosi prosječno godišnje 1.4 milijarde kuna kroz period od 5 godina.

Uštede znatno ovise o duljini elektronički integriranog vrijednosnog lanca, kao i o dubini te integracije. Ako se samo zamijeni papirnati račun elektroničkom dostavom PDF računa, uštede će biti minimalne, jer djelujemo samo na materijalne troškove.

No, ako počnemo sa svojim kupcima i dobavljačima razmjenjivati strukturirane podatke, omogućiti ćemo da se neproduktivni ljudski rad na unosu i verifikaciji podataka izbaci ili zamijeni produktivnim radom na unaprjeđenju kvalitete nabavnog procesa i rješavanju eventualnih spornih situacija. U tom slučaju se mogu očekivati uštede od preko 10 EUR po jednom elektroničkom računu.

Na kraju, ako sa svojim kupcima i dobavljačima uspijemo integrirati kompletan dobavni lanac, uključujući i kataloge roba i usluga te dostavu i plaćanje, ubrzati ćemo i optimizirati kompletan poslovni proces, a time i značajno smanjiti njegove troškove i ubrzati obrt kapitala. U tom slučaju ne govorimo više samo o uštedama, a učinci takovog načina poslovanja mogu i značajno premašiti ranije navedenih 20 EUR po jednom računu.

Uspješni prelazak na elektroničko poslovanje nije moguć bez sređenih poslovnih procesa i matičnih podataka, ali to onda omogućuje i jasna pravila, osigurano poštivanje zakona i učinkovito poslovanje.

Direktne koristi integriranog procesa javne nabave su, pored ušteda vezanih uz e-Račun, i povećanje transparentnosti i učinkovitosti samog procesa nabave (a boljom kontrolom i optimizacijom nabavnog procesa može se uštedjeti 3-5 % ukupnog iznosa nabave) te pospješivanje prelaska državne uprave na elektroničko poslovanje, što vodi smanjenju administrativnog opterećenja.

Prednosti integriranog elektroničkog procesa javne nabave prikazane su i na godišnjoj EU konferenciji o „smart“ javnoj nabavi koja je u lipnju ove godine održana u Ateni, gdje je hrvatski oglasnik javne nabave sa procesima e-tenderinga, e-aukcija i e-koncesija istaknut kao primjer dobre prakse.

Koristi za društvo su poticanje korištenja elektroničkog računa u samom gospodarstvu i maksimizacija već navedenih ušteda, povećana konkurentnost, veća transparentnost poslovanja, lakši porezni nadzor, bolja umreženost gospodarstva i – na kraju, ali ne i najmanje važno – ekološki pristup poslovanju i očuvanje okoliša.

Krajnji rok za primjenu EU direktive o e-Računu u javnoj nabavi je 2018. godina, ali – obzirom da postoje svi preduvjeti (tehnički, pravni i organizacijski) – to je moguće napraviti već 2015. godine. Naime, i propuštanjem ostvarivanja ušteda zapravo nastaje trošak – i to potpuno nepotreban.

Nadam se da će i Hrvatska čim prije slijediti primjere iz susjedstva (Austrija, Slovenija…) i uvesti integrirani elektronički proces javne nabave, od objave nadmetanja do e-Računa i plaćanja, i tako potaknuti i gospodarstvo na unaprjeđenje poslovanja nužno potrebnog za privlačenje investicija i poticanje zapošljavanja kojem toliko težimo.