Lucić u Rimu o ekološkoj proizvodnji

Autor: Božica Babić , 27. listopad 2014. u 18:19
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, Franjo Lucić sudjelovao je, u okviru talijanskog predsjedanja Vijećem EU, na sastanku predsjednika odbora za poljoprivredu, industrijski razvoj i malo i srednje poduzetništvo održanom danas (27. listopada) u Rimu.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, Franjo  Lucić sudjelovao je, u okviru talijanskog predsjedanja Vijećem EU, na sastanku predsjednika odbora za poljoprivredu, industrijski razvoj i malo i srednje poduzetništvo održanom danas (27. listopada) u Rimu.

Proizvodnja hrane, zaštita okoliša, razvoj ruralnog prostora i ekološka poljoprivredna proizvodnja bile su glavne teme prvog djela sastanka. Predsjednik Lucić intervenirao je u raspravi vezanoj uz prijedlog nove Uredbe EP koja će u narednom razdoblju regulirati područje ekološke poljoprivredne proizvodnje. Upozorio je na problem koji će  nastati bude li nova Uredba prihvaćena u predloženoj verziji budući da ukida dosadašnji model i praksu kojima je bila dopuštena paralelna (mješovita) poljoprivredna u okviru ekološkog gospodarstva. "Danas u Hrvatskoj 50 posto poljoprivrednih gospodarstava koja se bave ekološkom proizvodnjom mješovita su gospodarstva, pa bi uvođenje novog pravila rezultiralo napuštanjem ekološke poljoprivredne proizvodnje, a što bi rezultiralo jačim pritiskom na prirodne resurse i bioraznolikost," upozorio je Lucić. Istaknuo je i problem nedostatka ekološkog sjemena i potrebu iznalaženja rješenja kroz korištenje netretiranog konvencionalnog sjemena u prijelaznom razdoblju.

Na skupu u Rimu raspravljalo se i o internacionalizaciji malog i srednjeg poduzetništva te o uklanjanju trgovinskih barijera kao i postupnog smanjenja troškova komunikacije, transporta i logistike, a u cilju jačeg pozicioniranja malih i srednjih poduzetnika. Gotovo 200 milijardi eura vrijednosti poljoprivrednog izvoza i 100 milijardi eura vrijednosti poljoprivrednog uvoza godišnje se veže uz zajedničko tržište Europske Unije, a dugoročni cilj je povećanje izvoza što zahtijeva pristupanje tržištima trećih zemalja. 

Daljnje usmjeravanje razvoja nužno je gledati i kroz problem s tržištem Rusije, daljnjim usmjeravanjem na povezivanje malog i srednjeg poduzetništva, osobito u području poljoprivrede, te osiguravanjem uvjeta za pozicioniranje na tržištima trećih zemalja, rečeno je na rimskom susretu predsjednika Odbora za poljoprivredu članica EU. Hrvatski izaslanik Lucić, predsjednik saborskog odbora u svojoj raspravi, u svjetlu povezivanja poljoprivrede i malog i srednjeg poduzetništva, kao i mogućnosti uvođenja shema kvalitete za nepoljoprivredne proizvode, također je upozorio na nužnost pojednostavljivanja i skraćivanja trajanja postupaka zaštite kakvoće proizvoda kroz kroz oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta. Pojednostavljivanje postupaka zaštite u shema kakvoće, smatra Lucić, osnažilo bi i ruralni razvitak i pozitivno djelovalo na očuvanje tradicije i identiteta pojedinih ruralnih prostora, a posredno bi utjecalo i na zadržavanje mladih osoba u tim područjima.

Na sastanku se razgovaralo i o namjeri Europske komisije koja želi podići doprinos industrije sa 15% na 20% BDP do 2020. godine  kroz renesansu industrijskog sektora.  Postizanje cilja trebalo bi se ostvariti kroz ulaganja u inovacije, bolji pristup izvorima financiranja i kapitala, osiguranjem boljih tržišnih uvjeta, kao i jačim korištenjem ljudskog kapitala i vještina. U Rimu je upozoreno i na nužnost povezivanja industrijskog sektora s politikom konkurentnosti.

Komentirajte prvi

New Report

Close