Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika Milana Bandića, koja od prošlog ponedjeljka vlada gradom Zagrebom, u prvom intervjuu nakon Bandićeva uhićenja priznaje kako joj, iako je doktorica ePDkonomskih znanosti, nije bilo lako iznenada preuzeti kormilo grada.

U novoj situaciji morala je, kaže, smanjiti vrijeme za pripremu startup konferencije Zagreb Connect, prvi susret startupa i investitora u Hrvatskoj koji je inicirao jedan grad. Ističe da je usmjerena na novi gospodarski procvat grada. Tu je već izborila prvu pobjedu: unatoč uhićenju gradonačelnika i niza direktora gradskih tvrtki, agencija S&P potvrdila je postojeći kreditni rejting gradu i Zagrebačkom holdingu.

Znači li to da uhićenja nisu utjecala na funkcioniranje grada i njegovu ekonomiju? 
Gradska uprava i trgovačka društva u njegovu sastavu nastavljaju s uobičajenim poslovima. Drago mi je da to prepoznaju domaći i međunarodni investitori, što je potvrdio i Standard&Poors, koji zbog ovih događaja nije promijenio kreditnu ocjenu Grada i Holdinga.

Nagađalo se da će projekti i investicije u gradu stati. Što vi kažete na to?
Razvojni su projekti složeni poslovi koji se ne rade od danas do sutra. Provode  ih timovi stručnjaka iz pojedinih gradskih ureda, a poneki zahtijevaju koordinirani rad suradnika više ureda koji svoj operativni posao obavljaju bez izravnoga upletanja gradonačelnika, odnosno samog vrha gradske vlasti. Zato se u tom smislu nikakav poremećaj nije dogodio i takvi strahovi nisu utemeljeni. Gradski uredi znaju točno za sve projekte koji su im ciljevi, aktivnosti i rokovi. Sve se obavlja redovito. 

Koliko će se kapitalnih investicija realizirati?
Na kapitalne investicije u idućoj godini u velikoj će mjeri utjecati smanjenje poreznih prihoda uzrokovano najavljenim izmjenama poreza na dohodak. To se zbog potrebe sufinanciranja iz gradskoga proračuna odnosi i na projekte koji bi se finanicirali sredstvima EU fondova. Zato je za kapitalne investicije u gradu mnogo veći problem od aktualne političke situacije to što je Zagreb, kao i svi ostali gradovi u Hrvatskoj, pogođen promjenom porezne politike. Zato ćemo povećanu pozornost posvetiti aktivnostima posvećenim jačanju poduzetništva. Općenito, čini mi se da se, nakon što je dugotrajna recesija osjetno oslabila mogućnost financiranja investicija proračunskim sredstvima, vlasti na svim razinama okreću poticanju poduzetnika. Smatram to pozitivnom promjenom. 

Što radi Zagreb?
Grad Zagreb već dugo provodi program potpore malih i srednjih poduzetnika i obrtnika. Odnedavno potiče i samozapošljavanje te aktivno promovira Zagreb kao lokaciju za strana ulaganja. Na dnevnom redu sljedeće sjednice Gradske skupštine trebale bi se naći i dvije nove mjere potpore poduzetnicima – mjera poticanja internalizacije poslovanja i mjera poticanja razvoja socijalnog poduzetništva.

Poticanje internalizacije poslovanja, o kakvoj je mjeri riječ?
Riječ je o bespovratnoj potpori internalizacije poslovanja, odnosno izvoza. S obzirom na to da je Hrvatska danas članica EU te se prekogranično poslovanje unutar jedinstvenog tržišta EU više ne može nazivati izvozom, pojam izvoza u nazivu mjere zamijenjen je primjerenijim pojmom internacionalizacije. Ova mjera razlikuje se od mjera poticanja internacionalizacije poslovanja koju provode institucije na nacionalnoj razini. Te mjere u pravilu podupiru poduzetnike koji su već prisutni na međunarodnim tržištima, dok smo u Gradskoj upravi željeli razviti mjeru koja će ohrabriti poduzetnike koji još ne izvoze, da se pripreme i prilagode svoje proizvode izvoznim tržištima. Za provedbu te mjere namijenili smo 10 milijuna kuna. Poduzetnici će s tim potporama moći podmiriti troškove savjetodavnih usluga poput istraživanja inozemnog tržišta, odlazaka na sajmove u inozemstvu, marketinških aktivnosti ili pak pripreme proizvoda poput prilagodbe ambalaže ili izrade prototipova.

Kad kreće te potpora?
Ako je Gradska skupština potvrdi, na proljeće 2015. imat ćemo prvi natječaj. Mjera je predstavljena malim i srednjim poduzetnicima te institucijama koje također provode mjere potpore i reakcije su vrlo pozitivne.

Kažete da dobro surađujete s ministarstvima i Hamag-Bicrom. Znači li to da prepoznaju da je Zagreb za hrvatsku poslovnu zajednicu jednako važan kao London za britansku poslovnu zajednicu? Znači i po pitanju velikih, ali i malih tvrtki pa i startupova?
Zagreb nije samo političko već i financijsko i gospodarsko središte Hrvatske, pa stoga postoji i nužnost uske suradnje između gradskih i državnih institucija nadležnih za gospodarska pitanja. Suradnja ima različite aspekte. Primjerice, Grad Zagreb je zajedno s HAMAG-BICRO-om i Zagrebačkim sveučilištem suvlasnik BICRO BIOCENTRA, biotehnološkog razvojnog centra na Borongaju te kao takav suodgovoran za njegov razvoj. U suradnji s BICRO-om Razvojna agencija – Tehnološki park provodi program provjere inovativnog koncepta. Nadalje, putem Razvojne agencije – Tehnološkog parka Grad zagrebačkim poduzetnicima daje informacije i savjete u sudjelovanju u programima potpore koje provode državne institucije.

Zagreb je prvi hrvatski grad koji je pokrenuo vlastitu startup konferenciju Zagreb Connect, u što ste i sami aktivno uključeni. Što želite time postići?
Želimo da međunarodna investicijska javnost prepozna Zagreb kao regionalni startup centar te da Zagreb Connect bude događaj koje će spojiti strane i domaće investitore s našim startupima. Također, nadamo se da će se putem ove konferencije start up kompanije predstaviti i nešto široj zainteresiranoj javnosti, posebno studentima i mladima koje bi to moglo ohrabriti na pokretanje vlastitog poduzetničkog poduhvata. Ovo za nas nije jednokratan projekt već početak redovne, svakogodišnje aktivnosti. Već smo započeli s dogovorima za konferenciju za iduću godinu. Gradska će uprava njezinom provedbom steči znanja o potrebama naše startup zajednice i dublje je razumijeti što će nam omogućiti da pronađemo primjerene načina njezina podupiranja. Uvjereni smo da bi upravo ti novi poduzetnici mogli donijeti Zagrebu i širom okruženju nova radna mjesta te toliko željeni gospodarski rast i razvoj. Posebno bih istaknula da u pripremi Zagreb Connecta Grad Zagreb surađuje s brojnim partnerima te kroz tu suradnju također svi zajedno imamo priliku steći vrijedna nova znanja i iskustva. Naši su partneri u pripremi Razvojna agencija – Tehnološki park Zagreb, ZIP – Zagrebački inkubator poduzetništva, Founder Institute, tvrtka Oradian i Tehničko veleučilište Zagreb. 

Kakav je odaziv na Zagreb Connect?
Prijavio nam se ozbiljan broj startupa, domaćih i stranih investitora, a uspjeli smo zainteresirati i velik broj posjetitelja. Također, brojni mentori te panelisti – poduzetnici i investitori rado su se odazvali našem pozivu za sudjelovanje na Zagreb Connectu.

Zašto je partner prvog Zagreb Connecta upravo Veleposlanstvo Izraela?
To je rezultat sretnih okolnosti. Dogodilo se da je HAMAG-BICRO s Veleposlanstvom Izraela pripremao dolazak izraelskih predavača u Hrvatsku, a Zagreb svoju prvu start-up konferenciju. Potom smo u međusobnom kontaktu zaključili da će efekti biti veći ako se ove dvije aktivnosti povežu. Veleposlanostvo je pokazalo kako je Izrael spreman podjeliti svoje iskustvo startup nacije s drugima. U Izraelu se nalazi drugi najrazvijenijistartup ekosustav na svijetu, odmah iza Silicijske doline. 

Koji je odjel, tvrtku ili mjesto grad predvidio da bude trajna kontakt točka sa startupima i investitorima u Zagrebu?
Osnovna kontakt točka je Razvojna agencija – Tehnološki park, trgovačko društvo u vlasništvu Grada čije djelovanje prati i razvija Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnišvo. Tehnološki park je inkubator za startupe u području IT-a koji osim prostora nudi i niz potpornih usluga. 

Kad će se tehnološki park preseliti na Zagrebački velesajam?
Trenutno se rade programske smjernice za Zagrebački velesajam kojima će se definirati sadržaj toga prostora. Osim Tehnološkog parka na njemu će se razvijati komplementarni poslovni, stambeni i ostali urbani sadržaji. Na prostoru Zagrebačkog velesajma i dalje će se u jednom dijelu prostora odvijati sajamska djelatnost, dok će ostatak prostora zauzimati kongresni centar s hotelom, poslovni objekti i znanstveni muzej. Cijeli pristor velesajma je dovoljno velik da se na njemu smjesti više sadržaja nego li ih je trenutačno tamo. Kako taj prostor vapi za životom i integracijom s okolnim dijelovima grada, njegove ograde treba ukloniti, a u njemu dopustiti i sadržaje kao što su ugostiteljski objekti, kafići i ostala mjesta susretanja. Takav je razvoj urbanih područja podudaran konceptu inovativnih urbanih područja koji se temelji na komplementarnim mještovitim sadržajima i čiju okosnicu čine djelatnosti visoke tehnologije i kreativne industrije.