Podnoseći Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći EU za drugih šest mjeseci prošle godine, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Jakša Puljiz jutros je u Saboru objasnio da su ukupna ugovorena sredstva iznosila 559,47 milijuna eura, odnosno 44 posto od 1,25 milijardi eura koliko je Hrvatskoj stavljeno na raspolaganje.

– Taj se ukupni iznos odnosi se na vremensko razdoblje od početka provedbe programa IPA-e i uključuje alokacije strukturnih instrumenata za razdoblje 2007.-2013., odnosno za prvih šest mjeseci članstva. U izvještajnom razdoblju krajnjim je korisnicima i ugovarateljima plaćeno ukupno 76,6 milijuna eura što je 20 posto ukupno plaćenoga iznosa dosada. To je 371 milijun koji se odnosi na razdoblje od početka provedbe programa IPA-e – pojasnio je Puljiz te dodao da je ukupno do 31. prosinca 2013. godine isplaćeno 66% ukupno ugovorenog iznosa svih komponenti i programa IPA-e i operativnih programa od početka njihove provedbe. Od ukupno 9 investicijskih projekata do 11. rujna 2014. godine pokrenuti su postupci javne nabave za 7 projekata.

Šuker zamjerio malu potrošnju

– I to za četiri projekta u području vodnoga sektora, to su veliki sustavi Osijek, Poreč, Čakovec i Vukovar te za 2 projekta iz područja željezničke infrastrukture. Rekonstrukcija željezničke pruge Dugo Selo–Križevci te izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec-Sv. Ivan Žabno – pojašnjava Puljiz.

– Sada smo na kraju listopada, i trebali bismo raspravljati o izvješću za prvih šest mjeseci 2014. – kazao mu je HDZ-ov Ivan Šuker. Zamjera što je 1,3 milijarde kuna u 2013. potrošeno samo 559 milijuna, koje ipak možemo potrošiti do 2016. godine.

 – Na raspolaganju u 2014. nam je dodatnih 900 milijuna i s obzirom da mi do kraja 2013. nismo ugovorili sve ono što smo trebali, 2016. ćemo vidjeti da Hrvatska neće moći povući 600 milijuna koji su odobreni zato što Vlada nije napravila svoj posao. To su činjenice od kojih se ne može pobjeći – dodaje Šuker.

Njegov stranački kolega Branko Bačić podsjetio je da je do kraja listopada trebao biti potpisan Partnerski sporazum kao temeljni dokument za korištenje oko 10,4 milijardi eura do 2020. godine.

– Brojni dokumenti na temelju kojih bi se taj partnerski sporazum mogao temeljiti nisu dovršeni. Primjerice nije dovršena Prometna strategija RH kojom su trebali biti definirani u Hrvatskoj temeljni projekti koji bi bili financirani dijelom iz strukturnih fondova. Na tom tragu je već bilo dosta riječi o Pelješkom mostu. Ministar Dončić je najavio prije godinu dana da će gradnja Pelješkog mosta početi 2015. godine, pa s obzirom da nije napravljena Strategija prometnog razvoja koja je dokument za operativni program konkurentnosti kohezija i s kojim bi se mogao financirati Pelješki most, s obzirom da nije potpisan i nije još ni dostavljen Europskoj komisiji partnerski sporazum mislite da je ovo jedan, još jedan od bisera ministra Dončića – komentira Bačić, a Puljiz mu odgovara da je Vlada "u roku sa svim rokovima koje su najavljivali", te da je pitanje tjedna kada će se potpisati Partnerski sporazum.

– A što se tiče same početka gradnje Pelješkoga mosta on ovisi o nizu faktora, ali sigurno da je izvedivo upravo to što je ministar Dončić rekao da u 2015. započnu radovi. Naravno, tu je jedan veliki ali, a taj se zove javna nabava – dodaje Puljiz.

Zrakoprazni pristup

– Tijekom svog izlaganja govorili ste o kapacitetima i jačanju kapaciteta jedinica lokalne i regionalne uprave. Bojim se da onda moraju sjesti ministar Grčić i ministar Lalovac, jer najavljene izmjene poreza na dohodak ubit će jedinice lokalne i regionalne uprave i neće imati kapaciteta u idućoj godini. Vi imate situaciju u jedinicama lokalne uprave ili regionalne uprave da su neke jedinice iscrpljene i da nemaju više mogućnosti i predfinanciranja i financiranja projekata – upozorio je HDSSB-ov Krešimir Bubalo.

HDZ-ov Zvonko Milas kazao je kako se sada u stanju velike nezaposlenosti jedino za potrebe iskorištavanja europskih fondova moglo legitimno zapošljavati u javnoj službi. Tako je u 2013. zaposleno 165 djelatnika, a i u 2014. dosada još blizu toliko, što nas dovodi do brojke oko 300 djelatnika, kaže Milas.

– Naravno sve tobože zato što komisija želi da mi izradimo analizu radne opterećenosti po kojoj ispada da nam treba još jako puno ljudi u tom djelu sustava zbog preklapanja dviju financijskih perspektiva. Stalno ponavljam da je u javnoj upravi RH ima preko 250 tisuća ljudi i da bi se sigurno našli neki koji bi se za te potrebe mogli prekvalificirati. Zašto se ne radi na tome da se privatnom sektoru omogući zaposliti 300 novih ljudi, a paralelno s tim samo Ministarstvo europskih fondova ima javnu nabavu za usluge čitanja novina, dakle praćenja medija od 60 tisuća kuna, slaganja arhivske građe 120 tisuća kuna i razne slične javne nabave. Ne znam zašto bar tu ne uskoče neki od postojećih zaposlenika, valjda ministarstvo je pomislilo da je to recimo način kako se pomaže privatnom sektoru – predlaže Milas te primjećuje da će ispasti da hrvatski privatni sektor može samo uspjeti onda ako mu usluge plaća Ministarstvo regionalnog razvoja.

– Moram primijetiti da je cijeli ovaj pristup europskim fondovima prilično zrakoprazan. Naime, tu se dobiju neke tablice, Vlada govori kako radi super, jer valjda tako mora govoriti iako sumnjam da i sami već u to vjeruju, mi kažemo da to nije super, da je realno stanje sve gore i onda svi odemo doma. A izvješće jasno ukazuje na slabosti sustava, loša i spora provedbe, loše pripreme za razdoblje 2014.-2020., nema dovoljno natječaja, a kad ih ima loše su kvalitete koji otvaraju prostor za nepravilnosti i buduće financijske korekcije od strane Europske komisije – zaključio je Milas.