Javni dug Hrvatske dosegnuo je u drugom tromjesečju 252,7 milijardi kuna ili 77 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a s obzirom na pad gospodarske aktivnosti, deflacijske pritiske i rast proračunskog deficita do kraja godine mogao bi premašiti 80 posto BDP-a.

"Trend rasta javnog duga nastavit će se zbog pada gospodarske aktivnosti, ali i potrošačkih cijena, odnosno inflacije, što znači da će se nominalni BDP smanjiti. Uz to, čini se da će proračunski manjak biti veći nego što se planiralo", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Prema danas objavljenim podacima Eurostata, hrvatski javni dug bio je u drugom tromjesečju veći za 664 milijuna kuna ili 0,4 postotna boda nego u prethodnom tromjesečju.

"Kada usporedimo Hrvatsku s ostalim tranzicijskim gospodarstvima, nalazimo se među zemljama s izraženijim javnim dugom", kaže Šantić. Na kraju drugog tromjesečja, javni dug Češke iznosio je, primjerice, oko 44 posto BDP-a, a Rumunjske 38,5 posto.

Mnoge članice eurozone imaju znatno veći javni dug. Francuska, primjerice, 95 posto BDP-a, a Italija čak 133 posto.

No, na svjetskim financijskim tržištima ne vrijede ista pravila za sve, kaže Šantić. Tranzicijskim zemljama ne tolerira se ista razina zaduženosti kao članicama eurozone.

"A na godišnjoj razini Hrvatska je, uz Sloveniju koja ima problema s bankarskim sustavom, zabilježila najsnažniji rast javnog duga pa je jasno da se nastavlja trend rasta duga", ističe Šantić.

Slovenski javni dug porastao je u drugom tromjesečju u odnosu na isti lanjski kvartal za čak 16,9 postotnih bodova, a hrvatski za 8,5 bodova.

"U dužem roku hrvatski gospodarski potencijali dosta su skromni zbog nedostatka reformi, a moramo biti svjesni i visokih troškova refinanciranja javnog duga, posebice ako dođe do porasta kamata na međunarodnim financijska tržištima", kaže Šantić, s obzirom da bi iduće godine američka središnja banka Fed mogla povećati kamatne stope.

"Kako gospodarska aktivnost pada, dok se s druge strane zbog deflacijskih pritisaka smanjuju proračunski prihodi, do kraja godine hrvatski javni dug vjerojatno će iznositi više od 80 posto BDP-a", kaže Šantić.

Na to upućuju i procjene Vlade. Na kraju ove godine konsolidirani dug opće države mogao bi, prema projekcijama Ministarstva financija, iznositi 268,5 milijardi kuna ili 81,8 posto BDP-a.

Promjena metodologije izračuna javnog duga

Na rast udjela javnog duga u BDP-u utječe i promjena metodologije. U ponedjeljak je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio da je dug opće države u Hrvatskoj na kraju 2013. iznosio blizu 250 milijardi kuna ili 75,7 posto BDP-a, što je prema novoj ESA 2010 metodologiji 8,6 postotnih bodova više nego u prijašnjoj procjeni, jer su u obuhvat opće države, među ostalim, uključene Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka Zagreb.

Primjenom nove metodologije ESA 2010, konsolidirani dug opće države porastao je od 2010. do 2013. godine u prosjeku za 27 do 29 milijardi kuna godišnje.