HZZO izlazi iz riznice, ali ne zatvara svoj račun proračunu

Autor: Jadranka Dozan , 21. listopad 2014. u 08:09
Ministar Boris Lalovac mora pronaći rješenja za sve veći proračunski deficit/Petar Glebov/PIXSELL

Nakon višetjedne prepirke na pomolu kompromisno rješenje oko budućnosti financija zdravstva.

Višemjesečna natezanja oko izdvajanja budžeta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice napokon su, čini se, riješena.

 

5,2posto

BDP-a po novom iznosi deficit opće države u 2013.

Ministar zdravlja Siniša Varga potvrdio je u ponedjeljak da je s ministrom financija postigao dogovor o izlasku HZZO-a iz Riznice s početkom iduće godine.  Ministar financija Boris Lalovac, pak, dao je naslutiti i na koji način bi se taj plan trebao izvesti, a da  izdvajanje sustava koji proračunski teži oko 22 milijarde kuna ne izazove probleme  za središnju državnu blagajnu. U cijeloj priči oko izlaska HZZO-a cijelo je vrijeme, dakako, ključan parametar bila likvidnost proračuna.

 

19mlrd.

kuna ili 5,8 posto BDP-a dosegnut će fiskalni manjak ove godine

Prema Lalovčevim najavama, ta operacija izdvajanja trebala bi uključivati otvaranje posebnog računa HZZO-a kod središnje banke, s tim da taj račun baš ne bi bio posve zaključan za potrebe riznice. Jer, za razliku od uplata zdravstvenih doprinosa koje su redovne i nisu pod utjecajem sezonalnosti, dinamika priljeva drugih vrsta prihoda u državni proračun nije baš ujednačena pa riznici u pijedinim mjesecima (posebice početkom godine) itekako znače stabilni oslonci poput novca od zdravstvenih doprinosa. Kompromisno rješenje koje je očito na pomolu, a koje je na tragu sita vuka i ovaca na broju, podrazumijeva međutim i određene zakonske prilagodbe do kraja godine.

 

75,7posto

BDP-a javni je dug na početku 2014., do kraja godine ide preko 80%

Hoće li plan izlaska HZZO-a iz riznice uz ipak "meke granice" biti okvir uz koji će ministar Varga doista moći provesti obećanu zdravstvenu reformu sa znatnim uštedama kao krajnjim rezultatom, tek će se vidjeti. S obzirom na upravo objavljene nove brojke o stanju fiskalnog manjka i javnog duga prema novoj Eurostatovoj metodologiji, ne bi bilo dobro da to ispadne tek eksperiment. Jer, 'po novom' je dug opće države već lani bio na 75,7 posto BDP-a i na putu je da već ove godine probije 80 posto, a i deficit konsolidirane opće države veći je nego što se do jučer službeno računalo. Na kraju 2013. po novom je 5,2 posto BDP-a umjesto 4,9 posto BDP-a, a prema projekcijama Ministarstva financija manjak će ove godine iznositi 19 milijardi kuna ili 5,8 posto BDP-a.

Poreznici poduzetnicima više neće u nadzor 'na prepad'

Lalovac:  Treba razlučiti utaje poreza od pogrešaka  

Porezni nadzori poduzetnicima više ne bi trebali biti izvor velika straha i stresa. Oni se odskora neće provoditi ad hoc ili 'na prepad' već će Porezna uprava unaprijed objavljivati kada i kome se sprema nadzor. Najavio je to ministar financija Boris Lalovac na radnom ručku HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika. Govoreći o promjenama u radu i načinu komunikacije porezne administracije s poduzetnicima, Lalovac naglašava potrebu izgradnje partnerskog odnosa. Vjeruje da će uzajamno povjerenje i razumijevanje te transparentnost kao temelji te komunikacije rezultirati i razlučivanjem poreznih utajivača i nelojalne konkurencije od poduzetnika kojima se u primjeni i tumačenju poreznih propisa mogu dogoditi pogreške. Među ostalim, ubuduće će porezni nadzori i kraće trajati, a po njihovu završetku predviđaju se objave uočenih problema. U određenoj mjeri porezni će nadzori tako biti i edukativni, kaže Lalovac ističući da njihov primarni cilj nije kažnjavanje. Partnerski gard podcrtao je i podsjećanjem da s 2015. za dio (malih) poduzetnika kreće i plaćanje PDV-a po naplati.

Komentirajte prvi

New Report

Close