Hrvatska poštanska banka (HPB) namjerava razviti poslovanje s potrošačima i povećati kapital uoči moguće prodaje, kazao je u razgovoru za Reuters njezin čelnik Tomislav Vuić.

HPB je posljednja velika banka u Hrvatskoj u vlasništvu države i kontrolira nešto manje od pet posto bankovnog tržišta. Više od 90 posto hrvatskih banaka u stranom je vlasništvu – većinom banaka iz Austrije, Italije, Francuske i Mađarske.

"Naš značajni potencijal za rast leži u ponudi financijskih usluga putem oko tisuću ureda Hrvatske pošte (HP) širom Hrvatske", tumači predsjednik Uprave HPB-a, koji je tu dužnost preuzeo prošlog mjeseca.

HP je vodeće poštansko poduzeće u Hrvatskoj i ima razgranatu mrežu ureda, a vlasnik je 27,5 posto udjela u HPB-u, napominje Reuters.

Upravo je ta mreža potencijal koji je, po Vuićevim riječima, "zasada tek djelomično iskorišten".

Napominje da HPB želi i da ima dovoljno likvidnosti za pojačano kreditiranje malih i srednjih poduzeća na koja je dosada otpadao tek mali dio njihova poslovanja.

"Iako smo uglavnom fokusirani na maloprodaju, šansu za rast vidimo i u jačem kreditiranju malih i srednjih poduzeća, s obzirom na očekivanja da bi upravo ona mogla biti među ključnim pokretačima hrvatskog gospodarstva, nakon što se oporavi", ističe on.

Hrvatska vlada pokušala je prošle godine prodati HPB ali bez uspjeha. Ponuda austrijskog Erste Banka odbijena je, uz obrazloženje da ponuđenih 790 milijuna kuna nije dovoljno.

U rujanskom intervjuu za Reuters predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović kazao je da bi Zagreb iduće godine mogao ponovo pokušati prodati HPB iako službena odluka o tome još nije donesena.

"Vlasnik će odlučivati o prodaji i o tajmingu a naš je cilj dodati vrijednost banci i na tome ćemo raditi", napominje čelnik HPB-a.

Reuters tumači da bi Zagreb mogao odmah pokušati prodati HPB ili prije prodaje proširiti bančino poslovanje i dokapitalizirati je, vjerojatno uz pomoć Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Uobičajena je praksa EBRD-a u bivšim komunističkim zemljama da kupuje udjele u državnim poduzećima predviđenim za privatizaciju i da time sudjeluje u njihovoj dokapitalizaciji i povećanju njihove vrijednosti. Nakon što poduzeće bude spremno za prodaju, obično za tri do pet godina, povlače se, podsjeća Reuters.

"Nastavili smo pregovore s EBRD-om koje je pokrenula prethodna uprava. Želimo ojačati kapital i smatramo da bi EBRD mogao biti jedan od najprikladnijih partnera", tumači u razgovoru za Reuters čelnik HPB-a.