Na kraju prošle godine omjer osiguranika i korisnika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) bio je 1,18 : 1, podatak je iz Izvješća o radu i poslovanju Zavoda za 2013. koje je danas raspravio saborski Odbor za rad i mirovinski sustav.
HZMO je krajem 2013. godine imao 1,4 milijuna osiguranika i 1,19 milijuna korisnika, rekao je njegov ravnatelj Srećko Vuković napominjući da je nastavljen negativan trend pada broja osiguranika i rasta broja korisnika.
Mirovinu je prošle godine ostvarilo oko 49.000 novih umirovljenika – 33.644 starosnih i prijevremenih starosnih, 12.411 obiteljskih i 2.706 invalidskih, što je za 2,74 posto više nego u 2012.
Vuković se pohvalio da su prihodi i rashodi Zavoda bili uravnoteženi, iznosi su 36,595 milijardi kuna, odnosno 36,604 milijarde kuna.
Mirovine su lani, kaže, usklađene u dva navrata ukupno za 2,26 posto, a udjel mirovinskih rashoda u BDP-u porastao je na 11 posto.
Pohvalio se i da je HZMO "jeftin" jer trošak stručne službe čini jedva jedan posto ukupnih rashoda. U dvije i pol godine broj zaposlenih smanjen je za gotovo deset posto, dijelom prirodnim odljevom, a dijelom odlaskom stručnjaka na bolje plaćena mjesta u realnom sektoru, rekao je Vuković.
Na kraju 2013. u HZMO-u bilo je zaposleno 2.947 ljudi, stoji u Izvješću.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Pohvalio se i da je HZMO “jeftin” jer trošak stručne službe čini jedva jedan posto ukupnih rashoda.
Ma dzaba. 1% od 36.60 milijardi kuna ja samo 366 milijuna kuna.
Depandency ratio
Kod ovakvih tekstova ne smije se prešućivati ono što se vani naziva dependency ratio – omjer zbira umirovljenika i nezaposlenih u odnosu na (u slučaju Hrvatske) formalno zaposlenih. Dakle na 1,19 milijuna korisnika treba još pribrojiti i 300.000 (opet u slučaju Hrvatske) formalno odnosno registrirano nezaposlenih.
Nije onda nikakvo čudo da je onda udjel mirovina u BDP-u 11% – naravno s tendencijom rasta što je enormno visoko i kako vrapci na krovovima cvrkuću već godinama “sistemski neodrživo”.
Ali u Hrvatskoj to nije najveći problem, već je to produkcija “biološkog viška populacije” unatoč padu nataliteta odnosno jasnom trendu depopulacije: Hrvatska će oko 2050 godine imati svega 3,5 mikijuna stanovnika. Međutim, u stanovništvu rapidno raste udjel “biološkog viška” ili kako to Nijemci zovu “Funktionslose Schicht”. To su (sada) mladi ljudi koji zbog neadekvatnog obrazovanja na mogu naći zaposlenje, ne mogu se vjenčati, zasnovati obitelj i imati potomstvo i takvi čekaju starost (naravno u stanovima svojih roditelja).
Dakle poslije 2030 i mirovinci i ti mladi (tada već u debeloj srednjoj dobi) će imati velike muke sastavljati kraj s krajem odnosno preživljavati.
Nikakvo čudo da je EU (o ostatku svijeta da niti ne govorimo) otpisala Zapadni Balkan kao “područje bez nade” (engl. hopeless area).
Uključite se u raspravu