Industrijska proizvodnja u 28 zemalja Europske unije oštro se smanjila u kolovozu, a Hrvatska se zajedno s Njemačkom i Mađarskom našla u skupini zemalja s najvećim padom na mjesečnoj razini, izvijestio je jučer europski statistički ured.

U kolovozu je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u 28 zemalja EU-a u prosjeku smanjena za 1,4 posto, što je njezin najsnažniji pad u gotovo dvije godine. U srpnju se smanjila se 0,7 posto, pokazuju podaci Eurostata. Najviše se na mjesečnoj razini smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za čak 4,3 posto. Proizvodnja energije poskočila je pak 1,2 posto. Među zemljama EU-a daleko najveći pad industrijske proizvodnje u kolovozu na mjesečnoj razini zabilježila je Mađarska, za 5,8 posto.

Slijedi Njemačka s padom proizvodnje za 4,3 posto i Hrvatska s padom od 4,1 posto, izračunali su u Eurostatu.Najveći skok proizvodnje zabilježile su Danska, za 6,9 posto, Portugal, za 3,1 posto, i Nizozemska, za 1,3 posto. Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u 28 zemalja EU-a u kolovozu pala 0,8 posto, nakon revidiranog 1,7-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Na godišnjoj se razini najviše u kolovozu smanjila proizvodnja energije, za 3,3 posto. Osjetno je pala i proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,3 posto. S druge strane, proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara porasla je 1,9 posto a proizvodnja trajnih potrošačkih dobara za 1,4 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
 

Među pojedinim je zemljama najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini u kolovozu zabilježila Malta, za 7,0 posto. Slijedi Grčka sa 6-postotnim padom proizvodnje, te Litva i Hrvatska, gdje je proizvodnja na godišnjoj razini smanjena za 4,9 odnosno 4,7 posto. Najviše se pak povećala industrijska proizvodnja u Irskoj, za 18,3 posto. Slijede Luksemburg, Slovenija i Portugal gdje je porasla u rasponu od 5,6 do 3,9 posto. Eurozona je u kolovozu na mjesečnoj razini zabilježila pad industrijske proizvodnje za 1,8 posto, nakon revidiranog 0,9-postotnog rasta u srpnju. Na godišnjoj razini smanjila se 1,9 posto, nakon revidiranog 1,6-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Konkurentske prednosti
Ipak, unatoč trenutačnoj teškoj gospodarskoj situaciji, europska proizvodna industrija ima niz konkurentnih prednosti koje bi trebalo iskoristiti za promicanje gospodarskog rasta. To je zaključak iz dvaju izvješća o industrijskoj konkurentnosti koja je Europska komisija objavila prošli mjesec. Inače, izvješća Komisije o industrijskoj konkurentnosti izrađuju se svake godine kako bi se osigurali pokazatelji koji se temelje na dokazima za potporu donošenju politika na razini EU-a i država članica. U Izvješću o europskoj konkurentnosti iz 2014. "Pomoć poduzećima u ostvarenju rasta" daju se kvantitativna procjena konkurentnosti europskih industrija i empirijski odgovori na važna pitanja u raspravi o industrijskoj politici.

U Izvješću o konkurentnosti država članica iz 2014. "Reindustrijalizacija Europe" pruža se procjena provedbe industrijske politike na temelju pokazatelja na razini EU-a i na nacionalnoj razini s raščlambom po zemljama.Međutim, kako bi se osiguralo da se rast ne zaustavi, EU i države članice trebaju hitno djelovati u nekoliko problematičnih područja: investicijama, pristupu financiranju, javnoj upravi, pristupu stranim tržištima, inovacijama i cijenama energije. Europski povjerenik za industriju i poduzetništvo Ferdinando Nelli Feroci rekao je: "Cijenim trud država članica u poboljšanju svoje industrijske konkurentnosti. Međutim, mnogo je toga još potrebno učiniti. Rješavanjem problema nedostatka ulaganja, ograničenog pristupa financiranju, visokih cijena energije i neučinkovite javne uprave svojim ćemo društvima te malim i srednjim poduzećima omogućiti jači položaj u globalnom tržišnom natjecanju.

"Iz analize EK sadašnje situacije u državama članicama, kao i toga jesu li napredovale ili ne, proizlaze četiri skupine: države članice visoke i rastuće razine konkurentnosti: Nizozemska, Njemačka, Danska i Irska; države članice visoke ali stagnirajuće ili opadajuće razine konkurentnosti: Belgija, Ujedinjena Kraljevina, Austrija, Francuska, Italija, Luksemburg, Švedska i Finska; države članice skromne ali rastuće razine konkurentnosti: Estonija, Litva, Španjolska, Latvija, Češka, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Grčka; države članice skromne i stagnirajuće ili opadajuće razine konkurentnosti: Slovenija, Bugarska, Hrvatska, Malta i Cipar.Općenito, konkurentne prednosti EU-a u proizvodnoj su industriji zadržane: visokokvalificirani radnici, visoki domaći sadržaj izvozne robe i usporedive prednosti povezane sa složenim i visokokvalitetnim proizvodima.
 

Države članice EU-a provele su i niz politika za jačanje konkurentnosti tijekom razdoblja od početka krize 2008. godine.Na temelju analize podataka iz obaju izvješća proizlazi da je sljedeća područja potrebno uzeti u obzir za moguće političko djelovanje: potrebna su dodatna ulaganja u svim sektorima kako bi europska industrija zadržala svoju konkurentnost; Mala i mlada poduzeća teže dobivaju bankovne zajmove u odnosu na druga poduzeća, čak i ako su njihovi financijski rezultati jednaki; konkurentnost je podržana učinkovitijim inovacijama i komercijalizacijom istraživanja te pristupom visokokvalificiranoj radnoj snazi.

Financijski promet
Konkurentnost zahtijeva smanjenje troškova poduzeća i njihove nesigurnosti u odnosima s javnom upravom. Povećanjem učinkovitosti javne uprave povećava se i broj brzorastućih poduzeća, posebno povećanjem financijskoga prometa poduzeća. Dugotrajna i skupa porezna pravila, korupcija i neučinkovit pravosudni sustav najviše štete rastu poduzeća. Većina država članica mora bolje voditi računa i o tome kako pravila i zakonodavstvo iz drugih područja utječu na konkurentnost.Potrebna je potpora za pomoć u internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća. Trenutačno je za manja i mlađa poduzeća manja vjerojatnost ulaska na strana tržišta i ostvarivanja povezane koristi. Politike usmjerene na poslovno okruženje u pogledu pristupa kapitalu, potpora za vještine u području inovacija i mjere za poboljšanje produktivnosti važni su za pomoć malim poduzećima u povećanju izvoza.Na konkurentnost negativno utječu cijene električne energije i plina koje su u EU-u više nego u brojnim drugim gospodarstvima. Poboljšanjem energetske učinkovitosti nije se u potpunosti nadoknadio negativan učinak rasta cijena. Učinkovita tržišta za električnu energiju i različiti izvori energije stoga su potrebni kako bi se osigurala dostupnost energije po konkurentnoj cijeni.