Ministar financija Boris Lalovac izrazio je danas zadovoljstvo brojnim razgovorima održanim tijekom posjeta SAD-u, gdje je s hrvatskim izaslanstvom sudjelovao na godišnjoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a posebice s američkim poreznim vlastima, dok se s institucionalnim investitorima razgovaralo o mogućnostima predfinanciranja države za 2015. godinu.
Tijekom boravka u Washingtonu predstavnici Ministarstva financija i Državnog odvjetništva susreli su se s vodstvom američkog ministarstva financija – Internal Revenue Service (IRS) (porezne uprave), s ciljem iniciranja suradnje i prenošenja iskustava američkih kolega u području poreznih prijevara. Po Lalovčevim riječima, dogovorena je tehnička suradnja i prenošenje znanja između američkih i hrvatskih poreznih vlasti te suradnja s državnim odvjetništvom.
"Vrlo smo zadovoljni razgovorima s američkom poreznom upravom i američkim ministarstvom financija. Razgovarali smo o velikim poreznim utajama, njihovim iskustvima i gdje nam mogu pomoći. Negdje do kraja godine njihova visoka delegacija bi mogla doći u Zagreb i dati nam tehničku podršku u borbi protiv velikih poreznih utaja", kazao je Lalovac danas u razgovoru za Hinu.
Lalovac je konkretne akcije ureda za borbu protiv poreznih utaja najavio u 2015., kada će on profunkcionirati kao u SAD-u i pojedinim članicama Europske unije.
"Porezne prijevare veliki su problem u SAD-u i Europi. Iznos tih utaja u prosjeku u EU doseže 2 posto BDP-a, no u nekim zemljama i 5 ili 6 posto, što znači da se radi o vrlo velikom novcu. Stoga se zemlje moraju zajedno nositi s time", naveo je Lalovac. Nije želio procijeniti koliko se godišnje utaji poreza u Hrvatskoj, istaknuvši da ako se uzme samo prosjek EU-a, za Hrvatsku je riječ o golemom novcu.
Sa Svjetskom bankom, ističe Lalovac, dogovoreni su projekti iz područja zdravstva i socijale, tzv. program for results, u vrijednosti 150 milijuna eura, dok je sa predstavnicima MMF-a "potvrđena suradnja oko njihove metodologije 'standing review-a'".
"U studenome ove godine predstavnici MMF-a stići će u posjet Hrvatskoj radi pružanja tehničke pomoći pojedinim ministarstvima u postavljanju metodologije izračuna rashoda odnosno njihove dubinske analize. Ta pomoć za Hrvatsku je besplatna", istaknuo je Lalovac.
U razgovorima s rejting agencijama, navodi ministar Lalovac, njihovi predstavnici izrazili su zadovoljstvo onim što se dosad učinilo po pitanju povećanja transparentnosti javnih financija, konkretno najnovijom javnom objavom podataka o proračunskim isplatama po dobavljačima na internetskim stranicama Ministarstva financija.
Moguće predfinanciranje za 2015.
Tijekom posjeta Washingtonu razgovaralo se i s brojnim hrvatskim institucionalnim investitorima. Kako je istaknuo ministar financija, među investitorima postoji određena zabrinutost zbog (fiskalne) situacije u Francuskoj i Italiji te zbog pada industrijske proizvodnje u Njemačkoj, i što sve to znači za Europu.
Razgovaralo se i o mogućem predfinanciranju Hrvatske za iduću fiskalnu godinu, jer već početkom godine dospijevaju na naplatu obveznice.
"Razgovarali smo s brojnim našim institucionalnim investitorima poput Deutsche banka, JP Morgana, Intese, Bank of Americe i brojnih drugih o trenutnoj situaciji na američkom i europskom tržištu te o potrebama za likvidnošću europskog i svjetskog gospodarstva u 2015. godini. Otvorili smo mogućnost, ako se pokaže potreba, i za predfinanciranjem Hrvatske pod povoljnijim uvjetima. Kada se vratimo kući i vidimo cjelokupne potrebe države, dakle ne samo centralnog proračuna nego i javnih poduzeća, onda ćemo odlučiti hoće li se ići na neko predfinanciranje", izjavio je Lalovac.
Kako je ocijenio, zasad su još uvijek povoljni uvjeti na tržištu, odnosno povoljne kamatne stope na europskom tržištu. "Iako postoji zabrinutost za europsko gospodarstvo, smatramo da to neće zatvoriti mogućnosti financiranja hrvatskog gospodarstvo", izjavio je Lalovac.
Izaslanstvo Republike Hrvatske, u kojem su uz predstavnike Ministarstva financija bili i predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Hrvatske narodne banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak te Državnog odvjetništva, boravilo je od 6. do 12. listopada u Sjedinjenim Američkim Državama, te je sudjelovalo na Godišnjoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Washington.
Izaslanstvo predvodi Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a izaslanstvo čine Boris Lalovac, ministar financija koji je ujedno i guverner u SB, Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) koji je ujedno i guverner u MMF-u, predstavnici ministarstava, HBOR-a, HNB-a te predstavnici Državnog odvjetništva, Dinko Cvitan, glavni državni odvjetnik RH i Tamara Laptoš, ravnateljica Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK-a).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Zamisli , otišli su u USA da bi dignuli nove kredite i ponovno još više zadužili Hrvatsku samo zato da bi dignuli penzije ovima koji imaju penzije 3.400,00 kn .
Pero
Ne samo da isplaćuju nezarađene mirovine nego ih novim izmjenama zakona o poreznim stopama povećavaju. Povećavaju neoporezivi dio s 3400 na 3800 dok će plaće imati neoporezivi dio 2600 kn. Nakon toga lažu kako to rade jer su mirovine male. Kao da se tom promjenom porezne stope išta mijenja minimalnoj mirovini od 2200 kn! Mirovina tog iznosa ostaje ista!!!
Ništa mu ne vjerujem.
Nudi Lalovac samo mrak kao i kolovođa Milanović.
Kako znam ?
Dok god će vladajuća klika ponavljati da su penzije sigurne od izlaska iz krize neće biti ništa.
Glavni glasaći vladajućih su penzioneri sa nezarađenim penzijama pa ih vladajući mite i korumpiraju sa isplatom nezarađenih penzija.
Dok plaće onih koji bi trebali Državu izvući iz krize će padati.
Uključite se u raspravu