Niz slabih makroekonomskih pokazatelja posljednjih dana izazvao je bojazan od uronjavanja Njemačke u recesiju, a ako se slabljenje gospodarstva nastavi, to bi moglo Berlin natjerati na promjenu čvrstog stajališta po pitanju fiskalnih pravila.

U kolovozu je njemački izvoz potonuo 5,8 posto na mjesečnoj razini, najviše od siječnja 2009. godine, pokazali su jučer objavljeni podaci. Prije toga objavljeno je da su industrijske narudžbe, kao i proizvodnja u istom mjesecu pale po najvećim stopama još od financijske krize 2009.

Premda iz njemačkog ureda za statistiku poručuju da su gospodarsku aktivnost pritisnuli kasni ljetni praznici, koji su ove godine pali u kolovozu umjesto u srpnju, a dio analitičara kaže kako se radi o privremenoj slabosti, mnogi strahuju od nove recesije u najvećem europskom gospodarstvu.

"Usporavanje rasta gospodarstava u svijetu i nesigurnost zbog ukrajinske krize glavni su razlozi pada izvoza. Njemačkom je gospodarstvu u rujnu potrebno malo čudo da bi izbjeglo recesiju u trećem tromjesečju", kaže Carsten Brzeski, ekonomist u ING-u.

Najveće europsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju za 0,2 posto u odnosu na prethodno, a pad u trećem tromjesečju značio bi da je Njemačka tehnički ponovno, nakon više od godinu dana, zaronila u recesiju.

Slabi njemački makroekonomski pokazatelji posljedica su slabosti gospodarstava u eurozoni, ali i napetosti u odnosima s Rusijom zbog krize u Ukrajini i sankcija koje su Europska unija i SAD uvele Rusiji, a Moskva odgovorila protumjerama.

Prema uglednom njemačkom Ifo institutu, poslovno povjerenje palo je pet mjeseci zaredom, dok je PMI indeks industrijske aktivnosti u Njemačkoj u rujnu pao po prvi puta nakon 15 mjeseci.

Nakon što je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio procjenu rasta njemačkog gospodarstva u ovoj godini s 1,9 na 1,4 posto, jučer je, odmah nakon slabih podataka o izvozu, reagirala i skupina vodećih njemačkih instituta. Procjenu rasta BDP-a u ovoj godini smanjila je s 1,9 na 1,3 posto, a u idućoj godini s 2 na 1,2 posto.

Pritom su pozvali vladu da poveća poticaje gospodarstvu kroz kapitalnu potrošnju i podršku privatnim investicijama, ističući kako ima dovoljno 'financijskog prostora za manevar'.

Berlin pod sve većim pritiskom

To pokazuje da je kancelarka Angela Merkel pod sve većim pritiskom i unutar zemlje, a ne samo od strane niza zemalja eurozone, MMF-a i Europske središnje banke, da odustane od strogih mjera štednje.

Svi oni već mjesecima pozivaju Berlin da iskoristi proračunska sredstva ili 'fiskalni prostor', kako to ekonomisti nazivaju, za poticanje gospodarstva putem smanjenja poreza i povećanja investicija u obnovu cesta, željezničkih pruga, energetsku i telekomunikacijsku mrežu.

Međutim, kancelarka Angela Merkel i dalje odlučno uzvraća na te pozive s „ne“, jer vlada i dalje glavnim prioritetom smatra 'crnu nulu' – uravnoteženi proračun u 2015. godini.

No, to bi se uskoro moglo promijeniti, a Njemačka, na zadovoljstvo Francuske i Italije, odustati od strogih fiskalnih pravila, ako se slabost njemačkog gospodarstva nastavi.

"Rizici po njemačko gospodarstvo sve su veći", kaže Marcel Fratzscher iz berlinskog DIW ekonomskog instituta, navodeći slabost gospodarstva eurozone, političke rizike u Francuskoj i Italiji, stres testove koji bi mogli ukazati na probleme u europskim bankama, kao i ukrajinsku krizu.

"Očekujem da će u slučaju daljnjeg slabljenja gospodarstva njemačka vlada dobro razmotriti svoju politiku. A do tog bi pomaka moglo doći vrlo brzo", kaže Fratzscher.

I drugi analitičari i političari smatraju da bi nastavak slabosti gospodarstva mogao natjerati njemačku vladu na pojačanu potrošnju.

"Ako su daljnji rezovi jedini način da se postigne uravnoteženi proračun, to bi gurnulo gospodarstvo u recesiju, a onda bi taj cilj na neko vrijeme trebalo odgoditi i povećati javnu potrošnju. Ako se slabost njemačkog gospodarstva nastavi, došlo bi do promjene igre", kazao je za Reuters jedan viši njemački dužnosnik, koji je želio ostati neimenovan.